Je li Njemački sistem socijalne zaštite pravedan?

„Siromašni useljenici u Njemačkoj, prema mišljenju Europske komisije, moraju imati lakši pristup socijalnoj zaštiti. Ovo proizilazi iz saopćenja Komisije koje se odnosi na jedan postupak koji se vodi pred Europskim sudom pravde u Luxemburgu, a u koji je imao uvid Sueddeutsche Zeitung. List piše da na ovaj način Komisija dovodi u pitanje glavni propis Zakona o socijalnoj zaštiti koji se odnosi na doseljenike u Njemačku iz EU, odnosno na njihovo pravo na dobijanje socijalne zaštite u okviru programa Hartz IV. „On nije u suglasnosti sa europskim pravom“, kritiziraju briselski pravnici. „Ukoliko europski suci budu slijedili stav Komisije onda bi ubuduće useljenici u Njemačku imali znatno veće šanse u ostvarivanju socijalne zaštite i onda kada ne traže radno mjesto. U postupku (koji se vodi pri Europskom sudu pravde – op. aut.) je riječ o 24-godišnjoj Rumunki i njenom sinu koji od 2010. žive u Njemačkoj. Ova Rumunka je godinama živjela kod svoje sestre u Leipzigu i primala dječiji doplatak kao i sredstva za izdržavanje od državnog Ureda za brigu o djeci i omladini. Majka, koja je školu pohađala samo tri godine, nije prihvatala posao i zatražila je sredstva iz programa Hartz IV što je Ured za zapošljavanje odbio. Nakon toga je ova Rumunka podnijela tužbu. Sud u Leipzigu je taj slučaj u julu prošle godine prebacio Europskom sudu pravde u Luxemburgu,“ piše Sueddeutsche Zeitung.

Prema važećim njemačkim zakonima samo radnici i samostalni privrednici mogu ostvariti pravo na Hartz IV, ali ne i migranti koji u zemlju dolaze iz drugih razloga. Europska komisija sada međutim traži da svaki slučaj bude pojedinačno ispitan. Komisija, prema pisanju Suedeutsche Zeitunga, u svom saopćenju naglašava europsko načelo da građani EU trebaju biti tretirani na isti način u cijeloj Uniji.

„Saopćenje Europske komisije bi moglo podstaći raspravu o useljavanju siromašnih osoba iz Rumunije i Bugarske. Kršćansko-socijalna unija je potvrdila svoje zahtjeve da siromašni useljenici i dalje budu izuzeti od socijalnih primanja. To je izazvalo kritike od strane njenih koalicionih partnera Kršćansko-demokratske unije i Socijaldemokratske partije“, piše Sueddeutsche Zeitung.

Useljenici su dobrodošli, sve dok rade

Temom useljavanja se bavi i Spiegel. Ovaj list piše o ispitivanju javnog mnijenja koji je proveo Prvi program njemačke televizije (ARD) po kojem više od dvije trećine građana smatra da Njemačka treba radnu snagu iz drugih zemalja. „Useljenici su dobrodošli, sve dok rade,“ zaključak je ovog ispitivanja. „Godinama je većina Nijemaca odbijala da zemlja otvori vrata kvalificiranim radnicima iz drugih zemalja. Raspoloženje se promijenilo: 68 posto ispitanih su mišljenja da njemačka privreda treba kvalificiranu radnu snagu iz drugih zemalja kako bi ostala uspješna. Ovo je rezultat ARD-ovog januarskog ispitivanja o trendovima u Njemačkoj. 46 posto ispitanih je ubjeđenja da Njemačka sve u svemu ima prednosti od useljenika. 70 posto smatra da useljenici iz zemalja EU, koji u Njemačkoj ne traže posao, moraju napustiti zemlju."

Grci ne bi trebali imati iluzije

Štampa također komentira posjetu njemačkog ministra vanjskih poslova Frank Walter Steinemeiera Grčkoj. Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: „On tom posjetom želi pokazati nešto u smislu da Velika koalicija, zahvaljujući učešću SPD-a u njoj, ima veliko srce i više razumijevanja za zemlju koja provodi reforme nego što je to bio slučaj sa prethodnom vladom u kojoj su bili navodni fanataci kada je o štednji riječ. Ne šteti to što Steinmeier izražava respekt vladi i stanovništvu Grčke zbog onoga što je na njihovom teškom putu prilagođavanja i provođenja reformi do sada postignuto. No njegovi atenski domaćini ne bi trebali pogrešno shvatiti ovo suosjećanje i u tome vidjeti suštinsku promjenu njemačke politike. Taj put modernizacije nije okončan. Grci bi mogli u Steinmeieru vidjeti „dobrog policajca“, dok su za njih Merkel i Schaeuble „loši policajci“. No oni ne bi trebali imati iluzije.“

Koga želi Juergen Klopp? Džeku?

Focus oline piše o Borussiji iz Dortmunda koja se nalazi pred teškom odlukom. Naime, nakon odlaska Roberta Lewandowskog u redove Bayerna iz Muenchena klub trenera Juergena Kloppa treba novog napadača. "Klopp očito ima različita rješenja u glavi", piše Focus. "Ukoliko nađemo jednog kao što je Lewandowski, možemo igrati kao do sada. Nađemo li nekoga ko drugačije igra, način igre će se promijeniti. Razmišljamo o svemu, o različitim načinima igre", rekao je Klopp. Focus se stoga pita ko bi mogao biti novi napadač i predstavlja moguće opcije. Jedna od njih je i Edin Džeko. Među kandidatima su, kako procjenjuje Focus - Marco Reus, potom Kevin Volland iz Hoffenheima, Arsenalov dragulj Serge Gnabry, ali i Edin Džeko. "Već dugo je Edin Džeko u vezi sa Dortmundom. Ovaj Bosanac je klasični napadač koji se ne kreće kao Lewandowski ili Volland, ali koji je za to tjelesno veoma jak i ima odličan instinkt za gol. U Manchester Cityu Džeko igra tek sporadično, stoga bi ga promjena kluba mogla sasvim interesirati. Jedini problem: njegova predstava o visini zarade. Džeko u Engleskoj zarađuje oko sedam miliona eura godišnje. Toliko puno BVB ne želi platiti," procjenjuje Focus.

Autorica: Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose