1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Je li prošla Vlada RS - a bila Koštunicina marioneta?

Ejub Štitkovac6. februar 2006

"Želimo da uvjerimo ljude da se ovdje može živjeti.", izjavio je novi mandatar Vlade Republike Srpske Milorad Dodik. Državni vrh još se nije oglasio povodom najnovijih zbivanja u Banja Luci.

https://p.dw.com/p/AUyq
V. Koštunica: Pojedini smatraju da je svojevrsno rukovodio Vladom RS - a
V. Koštunica: Pojedini smatraju da je svojevrsno rukovodio Vladom RS - aFoto: AP

Ne treba ni očekivati da se državni vrh Srbije oglašava povodom pada vlade Pere Bukejlovića i formiranja nove, pogotovo ako se ima u vidu da se ne događa ništa dramatično. Ovo je mišljenje jednog državnog funkcionera, koji ne želi javno da se oglašava i smatra da pred vlastima Srbije stoji nekoliko krupnih poslova koji po svojoj težini daleko nadmašuju ono što se događa sa vladom u Banja Luci. Uočljivo je da mediji različito prate te događaje, od pridavanja velikog značaja do kratkih informacija koje ne objašnjavaju pozadinu zbivanja. U većem broju opozicionih stranaka smatraju da bi pad Vlade Republike Srpske mogao biti nagovještaj sličnih događaja u Srbiji. U tome je najodređeniji predsjednik Demohrišćanske stranke i bivši ministar pravde Vladan Batić: "Želeo bih da čestitam Miletu Dodiku na rušenju jedne patriotske, ustvari nedemokratske poltronske Vlade Republike Srpske. To je prvi značajan poraz Vojislava Koštunice. To je njegova marionetska vlada. Podsećam da je i pred 2000. godinu sve počelo u Republici Srpskoj. Ako se istorija ponavlja i ovde ćemo im brzo videti kraj."

Dodik je posebno u elektronskim medijima imao prilike da objasni šta hoće, a šta neće sa posebnim osvrtom na odnose Srbije i Republike Srpske u kojima je, kako je rekao TV Pinku, došlo do zahlađenja: "Srbija ima obavezu da vodi, ne samo po međunarodnom pravu, određenu brigu prema onome što se zove Republika Srpska i stabilnosti regiona. Mi želimo zajedno sa Srbijom da prođeno kroz ono što je dominantan proces na ovim prostorima, a to je proces stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji (EU)."

Do zahlađenja odnosa između Beograda i Banja Luke je došlo, ali zbog posebnih razloga. To se dogodilo kada su u Srbiji isplivali na površinu najznačajniji problemi u novijoj historiji kao što su pregovori o konačnom statusu Kosova. U posljednje vrijeme čak se ne može čuti izjava ni manje značajnih političara da će ukoliko Kosovo dobije nezavisnost Srbiji biti pripojena Republika Srpska. Tom pitanju se prilazi mnogo opreznije, ne samo zbog pregovora o Kosovu, već i zbog ročišta krajem ovog mjeseca pred stalnim Međunarodnim krivičnim sudom u Den Haagu povodom tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid. U Srbiji sve više shvataju da se ne može da vodi istovremeno bitka na više strana.