300911 Organspende Islam

Doniranje organa je dosta osjetljiva tema u islamskim zemljama. Jer o ovom modernom medicinskom zahvatu ne postoje tekstovi u Kur'anu. O tome samo mogu postojati aktualne zakonske izjave islamskih učenjaka, takozvane fetve. A one se mogu razlikovati, ovisno o tome je li ih izdao zagovornik ili kritičar donacije organa. 

Oni koji odbacuju doniranje organa oslanjaju se na stihove u Kur'anu, odnosno ajete, i ustrajavaju pritom prije svega na religijskom temeljnom principu netaknutosti ljudskog tijela. Usto dolazi pitanje o stvarnom "vlasniku" ljudskog tijela, o čemu se također vode diskusije. U islamu važi da je jedini gospodar i zaštitnik svega Alah. Uzimajući to u obzir islamolog Mohammed Ghaly s nizozemskog Sveučilišta Leiden, pojašnjava da kritičari donacije organa svoje stajalište obrazlažu sljedećim argumentom: „Možete samo ono donirati što i posjedujete. Ali čovjek nije vlasnik svoga tijela, nego je to njegov stvoritelj, znači bog."

Ako Kur'an izričito ne zabranjuje onda je to dopušteno

Međutim, u Kur'anu nema potpune zabrane što se sve smije raditi s mrtvim tijelom, kaže Saim Yeprem, profesor za islamsku teologiju. U islamu se to onda obrazlaže time da ako o nečemu nema apsolutne zabrane, onda je to dopušteno. Mnogi ljudi koji ne poznaju ovaj islamski pravni princip, sumnjaju u ispravnost donacije organa. Stoga bi se ljude trebalo korektno informirati, naglašava Yeprem i dodaje da „ukoliko bi društvo razvilo svijest o tome, ukoliko bi učeni teolozi i akademici uputili ljude u to, onda bi porastao i broj donacija organa."

Jer doniranje organa je u islamskim zemljama itekako dopušteno i prakticira se. Pritom se treba uvažavati zakonski okvir, a i određeni preduvjeti trebaju biti ispunjeni, pojašnjava Yeprem: „Donacija organa ne smije imati komercijalnu korist te ne smije biti protivna etičkim pravilima i temeljnim principima islama."

Transplantacija ne znači nedostatak poštovanja prema mrtvacu

O najvažnijim religioznim pravilima u svezi s donacijom organa su se 2008. već dogovorili sudionici Međunarodne konferencije islamskih učenjaka. Izjednačili su srčanu s moždanom smrću. Osim toga, odlučili su i da transplantacija organa nakon smrti ne znači nedostatak poštovanja prema mrtvacu. Na donaciju organa bi se više trebalo gledati kao na znak suosjećanja. I doniranje organa od strane živih osoba je dopušteno u islamu. Ali u tom slučaju korist za primatelja organa mora biti veća nego moguća šteta za donora.

Prve diskusije o donaciji organa su se u islamskim zemljama počele voditi već 50-ih godina, kaže Mohammed Ghaly. Dosad je na tisuće fetvi izdano na tu temu.

Regionalne razlike

Većina muftija, međutim, ima pozitivan pristup donaciji organa, ali su primjetne i regionalne razlike, dodaje ovaj islamolog. „Imam dojam da u južnoazijskim zemljama postoji više odbacujući stav prema doniranju organa, prije svega su to muslimani u Pakistanu i Indiji. Jer, prije je izdano nekoliko fetvi koje su zabranile donaciju organa. Diskusije o toj temi se tamo vode na teškom terenu", kaže Ghaly.

U Saudijskoj Arabiji je donacija organa, međutim, dosta raširena, napominje Ghaly, navodeći kao razlog da su tamo 70-ih i 80-ih godina izdane fetve koje to dopuštaju. Rezultati takvog pristupa islamskih učenjaka u Saudijskoj Arabiji su pogotovo danas vidljivi, jer je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije broj donacija organa u proteklih godina u ovoj zemlji u stalnom porastu.

Autori: Basak Özay i Basak Sezen / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić