Jedan Dan otvorenih džamija u godini nije dovoljan

U hostelu u osmanskom stilu u Kallu, malom mjestu na području Eifela, nalazi se jedna neobična božja kuća. U hostelu ima nekoliko soba za goste, a tu je i restoran „Derviš" u kojem se servira samo halal hrana. Kada siđete niz stepenice u podrum, naći ćete se u džamiji. U prostoriji se nalazi mnogo tepiha, sa stropa vise šareni lampioni, a u roza i narandžasto obojeni paravan odvaja žene i muškarce.

Jednom sedmično ovdje na Dikhr dolaze članovi sufijske zajednice. Dikhr je molitva koja uključuje i razgovor, te pjev sličan mantri. Sufizmu, koji se često opisuje kao spiritualna, mistična struja islama, pripada između 5.000 do 10.000 muslimana u Njemačkoj. Ove večeri u Kallu je oko 20 muškaraca i nešto manje žena. Oni uglavnom stižu iz Aachena, Koelna i Bonna, ali ima i Italijana, Španaca i Marokanaca koji žive u Eifelu. Oni su stigli sa događaja u lokalnoj evangelističkoj crkvi, čija je tema bila „međureligijski mir", kaže šejh Hassan Dyck, koji je ovaj centar osnovao prije 20 godina. Ovakav dijalog je veoma važan – kao i današnji Dan otvorenih džamija. „Pozvali smo komšije i sve zainteresovane."

„To je bez sumnje jedna uspješna priča"

Džamija u ovom osmanskom prenoćištu jedna je od oko hiljadu muslimanskih bogomolja u Njemačkoj koje 3. oktobra povodom Dana otvorenih vrata organizuju izložbe, prezentacije i diskusije za sve posjetitelje. Ova inicijativa prvi put je održana 1997. godine, a od 2007. za njenu organizaciju je odgovorno Koordinaciono vijeće muslimana (KRM), čiji članovi su između ostalog i Turska islamska zajednica za religiju (DITIB) i Udruženje islamskih kulturnih centara (VIKZ).

Ova inicijativa je "bez sumnje jedna uspješna priča", govori Aiman Mazyek, predsjednik Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj. "Ovaj datum je već poznat mnogim građanima i građankama. Mnogi od njih na ovaj dan, koji je ujedno i Dan njemačkog jedinstva, posjećuju i crkvu ili vijećnicu, a potom i džamiju."

KRM je također zadovoljan ovom inicijativom, koja je prema njihovim riječima, od početka održavanja povezala više od milion ljudi.

„Najbolje je ne upadati u oči"

Ovogodišnji Dan otvorenih vrata džamija će ipak biti malo drugačiji. Ne samo zbog jubileja. U novom sazivu Bundestagu će od sada sjediti i članovi stranke čiji program sadrži rečenicu: „Islam ne pripada Njemačkoj" i zbog toga je raspoloženje u muslimanskoj zajednici „sve osim pozitivno", objašnjava Mayzek.

„Uvijek smo upućivali na to da u našoj zemlji postoji posebna garnitura rasista. Podcjenjivanje ovog fenomena razlog je zašto smo sada svjedoci ulaska Alternative za Njemačku (AfD) u Bundestag. Sada to imamo crno na bijelo." Ovaj 48-godišnjak sada se plaši da bi moglo doći do češćih napada na muslimanske zajednice.

Sekretarka za integraciju u pokrajini Sjeverna Vestfalija, Serap Güler, također komentariše strah muslimana nakon izbora. Mnogima nije jasno kako je uopšte došlo do toga da ton Alexandra Gaulanda ima ikakvog uspjeha kod ljudi koji su već bili žrtve ekstremno desničarskog nasilja. „Posljednje dvije godine razgovarali smo o ljudima koji se boje prevelikog broja stranaca. Sada je na redu da se razgovara o strahovima ljudi koji se brinu jer u Bundestagu sada sjedi AfD", govori ova političarka CDU-a. Mnogi muslimani na rezultate izbora reaguju samosvjesno i ne daju se zaplašiti, govori Güler. Ipak „velika većina koja šuti" u sebi govori: „Najbolje je ne upadati u oči".

Jedan dan u godini nije dovoljan

Velika islamska udruženja u prošlosti nisu dovoljno uradila da razbiju predrasude i stvore transparentnost, objašnjava Güler. Oni su svjesni „da su pogriješili i da mnogo toga nisu uzeli za ozbiljno ili da nisu bili posvećeni koliko je to možda bilo neophodno". Samo jedan dan u godini za Dan otvorenih vrata ipak nije dovoljan.

Organizatori su svjesni posebnog značenja ovogodišnjeg Dana otvorenih vrata. „Ove godine želimo istaći da naročito sada, u vrijeme ulaska desničarskih radikalista u parlament, ne želimo prekinuti dijalog ", naglašava Mazyek. U KRM-ovom saopštenju za novinare izdatom 28. septembra stoji da ovogodišnji moto „Dobar komšiluk – bolje društvo" ima „posebnu važnost u vrijeme društvenopolitičkih previranja".

Ipak je upitno koliko ova inicijativa sada može promijeniti svijest ljudi. Mnogi građani i građanke, koji ovaj susret uzimaju za ozbiljno, već su otvoreni prema islamu. Dugoročni pokušaj približavanja mogao bi biti mnogo efikasniji. Liberalna islamska zajednica u Kölnu sastaje se već godinama u prostorijama evangelističke luteranske crkve. Muškarci i žene mole se zajedno i nema obaveznog nošenja marame na glavi. Molitvu vodi imamkinja Rabeya Müller.

Muslimanske molitve u kelnskoj crkvi

Hrišćanske i islamske zajednice svake godine zajedno slave praznike, pa čak i mise. "Skupa smo bili na protestima, a zajedno smo bili i na velikom iftaru u ulici Keupstraße u Kölnu”, govori Müller, koja često posreduje u sklapanju međureligioznih brakova i koju zbog toga često kritikuju konzervativni vjernici. „Jasno pokazujemo da jedni sa drugima možemo živjeti. Mi ne samo da se međusobno poštujemo, nego se i pomažemo."

Svećenik Hans Mörtter smatra da je upravo to najbitnije. "Nakon ovih izbora još je važnije pokazati da je normalno da slavimo jedni sa drugima i da se sastajemo. Predrasude nisu tačne i većina ljudi razmišlja drugačije."

Prošle godine liberalna zajednica luteranske crkve u Kölnu je organizovala Dan otvorenih vrata džamije. Ovaj put to nisu uspjeli, jer svi članovi njihove zajednice rade volonterski, te nisu sve stigli na vrijeme organizovati, kaže Müller.

U osmanskom hostelu čuje se Dhikr. Razgovara se o prevazilaženju ega, usavršavanju karaktera i miru, ali i o Danu otvorenih džamija. Kao i mnoge muslimanske zajednice, i sufije su pripremili program za 3. oktobar. „Danas želimo razgovarati o tome kako se približiti Bogu", kaže šejh Hassan Dyck. „Bit će muzike, plesat ćemo i ugostiti sve zainteresovane – kao i uvijek."