Jedinice za brzo djelovanje NATO-a spremne za akcije
30. septembar 2006
Generalna proba jedinica za brzo djelovanje je održana u ljeto ove godine. Generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer je nakon toga zadovoljno izjavio:
«Uvjeren sam da ćemo do 01.oktobra, kako je i planirano, postići punu gotovost».
Klavnokomandujući NATO snaga u Evropi, američki general Džejms Džons, sutra može raportirati: «skoro 26.000 vojnika trupa za brzo djelovanje je spremno za akciju». Trupe bi u roku od pet dana trebale stići u područje zahvaćeno krizom ili humanitarnom katastrofom i tu samostalno opstati 30 dana. Džons kaže da se time NATO zauvijek oprostio od vojne strategije hladnog rata i ograničenog područja odbrane.
«Sve to radimo pod jednim naslovom- transformacija.To je nešto jedinstveno, nešto novo za alijansu. Na tome smo u protekle četiri godine neumorno radili».
Zemlje članice NATO-a na raspolaganje jedinicama za brzo djelovanje stavljaju trupe po rotirajućem sistemu. Te trupe ostaju u vlastitim kasarnama i po potrebi odlaze na intervenciju. Njemačka trenutno daje najveći broj vojnika. Komandant trupa za brzo djelovanje je njemački general Gerhard W. Back. On priča kako svih 26.000 vojnika neće u akciju biti uključeno istovremeno, nego po vrsti zadataka: zračni transport, mineri i tome slično:
«To znači da ja u jedinicama za brzo djelovanje na raspolaganju trebam imati sve rodove. Ja ne znam kako izgleda sljedeća misija, sljedeća kriza. Imam mogućnost odabira onog što trebam i bez političke odluke».
O misiji jedinica će NATO odlučivati od slučaja do slučaja. Ove trupe nisu plavi šljemnovi u smislu UN-a, nego akcija međunarodnih mirovnih trupa koje su visoko pripremljene, ali ne koje bi bile stacionirane duže vremena.
Kod formiranja ovih jedinica, sporan je bio način finansiranja: nekoliko manjih država članica NATO-a je predlagalo sistem ravnopravne preraspodjele. Prema njihovom zahtjevu bi se formirala jedna kasa u koju bi sve zemlje članice uplaćivale novac i iz koje bi se finansirale trupe. Pri tome bi one smanjile vlastiti udio.Velike države, kao što je Njemačka, su za stari sistem. To znači, u takvim akcijama svako plaća svoje vojnike. Generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer:
«Slobodne demokratske države se još još uvijek spore i u NATO-u. Mislim da smo došli do tačke gdje tražimo balans o tome šta plaća svaka država kao Njemačka ,a šta ide iz budžeta NATO-a».
Jedinice za brzo djelovanje, do sada su bile angažovane u Pakistanu u području zahvaćenom zemljotresom i u zbrinjavanju žrtava uragana u SAD. Akcije kao što su u Afganistanu ili Libanu, države članice NATO-a, do sada su odbijale. Za to je opet potrebno da glasa svih 26 članica. Njemački parlament opet odlučuje da li će u nekoj akciji trupa za brzo djelovanje učestvovati i pripadnici njemačke vojske.