1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Jedna takva institucija ne može i ne smije vječno postojati” – Slučaj Kurnaz i njemački stav prema zatvoru Gunatanamo

Nina Werkhäuser10. januar 2007

Zatvor Guantanamo je postao simbol za nešto što je unilateralno, pri čemu mnogi kažu: da je to arogantni postupak Sjedinjenih Država u borbi protiv medjunarodnog terorizma. Još od njegovog osnivanja 11. Januara 2OO2. je ovaj posebni logor za osumnjičene teroriste, inače smješten u američkoj vojnoj bazi na Kubi, doživio brojne medjunarodne kritike. Pentagon čak otvoreno priznaje da neki od ukupno četiri stotine zatvorenika koliko ih trenutno ima u Guntanamu, nikada neće biti pušteni na slobodu. Medju one koji su oslobodjenji je i Nijemac turskog porijekla Murat Kurnaz. On optužuje njemačke vojnike da su ga prilikom transporta u Guantanamo zlostavljali.

https://p.dw.com/p/AUhy

Za njih je to ”gorka i tužna godišnjica”, ističe šefica njemačkih "Zelenih", Claudia Roth u povodu pete godišnjice postojanja zatvora Guntanamo i dodaje:

"Vjerujem da je to mjesto koje je u cijelom svijetu postalo simbolom uskraćivanja prava, itekako doprinijelo

teškom narušavanju demokratije kao i ugledu demokratije i državo-pravnosti. I to je ono što je najgore u borbi protiv medjunarodnog terorizma".

Partijski kolega Claudie Roth, svojedobno njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer je bio zabrinut kada je početkom 2OO2. čuo vijest o osnivanju zatvora. To da tamošnjim zatvorenicima nije priznat status ratnih zarobljenika prema Ženevskoj konvenciji, to je tadašnja njemačka ”crveno-zelena vlada” smatrala neprihvatljivim. Fischer je svojedobno rekao:

"Mi insistiramo da se razjasni pravni status. Svaki zatvorenik, pa čak iako je optužen za najteže zločine, ima pravo na prigovor o humanom tretmanu. Mi se borimo protiv terorizma koji ne obraća pažnju na ljudska prava, na humanost. Utoliko je važno da se pridržavamo naših vlastitih principa kao zajednica država”.

Kritika savezne vlade je bila usmjerena manje na postojanje samog zatvora a više na tretman tamošnjih zatvorenika, označenih ”neprijateljskim borcima” bez ikakvih prava.

No brže nego što se očekivalo, bivši njemački kancelar Schröder je bio prisiljen da se intenzivnije bavi ovom temom kada su početkom Februara 2OO2. Murata Kurnaza, porijeklom Turčina koji je odrastao u Bremenu, američke snage sigurnosti prebacile u Guntanamo, gdje je on prema vlastitim izjavama zlostavljan i mučen. Iako američki oragni vlasti nisu pronašli nikakve dokaze da je Kurnaz bio povezan sa ”Al Kaidom”. On je ipak tamo proveo četiri i pol godine – do Augusta 2OO6. Za to njegov advokat Bernhard Docke, smatra odgovornim tadašnju njemačku vladu, jer je već u jesen 2OO2. američka vlada ponudila Njemačkoj da se Murat Kurnaz prebaci u ovu zemlju. O tome Docke kaže:

”A šta je uradila Njemačka tada, prema izvještaju tadašnje vlade. Ona je tu ponudu odbila”.

Tek nakon smjene njemačke vlade 2OO5. Stvar je iznova pokrenuta. Nova kancelarka Angela Merkel je zauzela jasan stav prema zatvoru Gunatanamo:

”Jedna institucija kao što je Gunatanamo, ne može i ne smije vječno postojati”.

Angela Merkel je pokrenula pregovore sa američkom vladom da Kurnaz bude oslobodjen. Po povratku u ovu zemlju Kuranz je izjavio da su ga dva saradnika njemačke Obavještajne službe dva puta saslušali u Guatanamu. Pored toga prema njegovim riječima dvojica njemačkih vojnika iz sastava specijalnih jedinica u Afghanistanu su ga zlostavljali. Murat Kurnaz o tome kaže: "Tu je došao jedan od Nijemaca – Amerikanci su se povukli – i uhvatio me za kosu te moju glavu podigao uvis. On me pitao: Znaš li ti, ko smo mi ? I prije nego sam mu mogao odgovoriti, on mi je rekao, mi smo njemačke snage KSK. I onda je ponovo moju glavu spustio".

Zbog ovoga je državno Tužilaštvo Tübingena pokrenulo istragu protiv dva vojnika iz sastava KSK, koji su doduše Kurnaza vidjeli u Kandaharu ali ga nisu željeli zlostavljati. I jedna njemačka parlamentarna komisija se bavi ovim slučajem, te time kako je prema njemu postupila tadašnja vlada. Naredne nedjelje pred tom komisijom će govoriti Murat Kurnaz.