1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Još jedna banka “na dobošu”

Dragan Maksimović7. novembar 2015

Banka Srpske ostala je bez direktora nakon što je Agencija za bankarstvo RS utvrdila da je mimo zakona primala depozite. Nakon propasti Bobar banke, ovo je drugi ozbiljan udarac finansijskom sistemu RS-a

https://p.dw.com/p/1H1G1
Bosnien und Herzegowina, Banjaluka Bank "Banka Srpske"
Foto: DW/D. Maksimovic

Agencija za bankarstvo RS smijenila je direktora „Banke Srpske“ Zdravka Trivunčića zbog kršenja odluke Agencije kojom je banci bilo zabranjeno da prima depozite. Nadzornom odboru je naređeno da imenuje vršioca dužnosti ali je problem što su svi članovi odbora još ranije podnijeli ostavke, pa je pitanje koliko je takva odluka u skladu sa zakonom. Smjena direktora je, smatraju stručnjaci samo vrh ledenog brijega, s obzirom da je kapital banke ispod zakonskog minimuma.

“U Banci Srpske se moraju napraviti mnogo krupniji potezi nego što je to suspenzija direktora banke. Ovdje je upitna kompletna uprava ili još veći problem nedostatak kapitala. Cijelu godinu posluju ispod zakonskog limita koji propisuje osnovni kapital od 15 miliona. Agencija je odavno trebala da uvede ili prinudnu upravu ili da joj oduzme licencu.”

Ostavke podnio kompletan Nadzorni odbor

Agencija za bankarstvo RS ne komentariše pojedinčane slučajeve kada je riječ o bankama, tako da se o ovom slučaju nisu oglašavali u javnosti. Informacija nema ni iz Banke Srpske, koja će, po svemu sudeći, ukoliko ubrzo ne bude dokapitalizovana izgubiti licencu. To praktično znači propast još jedne banke u RS, što bi finansijskom sektoru, nakon propasti Bobar banke, bio značajan udarac.

Nadzorni odbor Banke Srpske ne funkcioniše već mjesecima jer su ostavke podnijeli Snježana Vujnić direktorka IRB-a, Branislava Milekić direktorica Elektroprivrede RS i Mladen Milić direktor Fonda PIO. Predsjednik RS, Milorad Dodik, koji je i ranije govorio o dokapitalizaciji Banke Srpske u cilju njenog spasa, vjeruje da će se to i dogoditi. “Smjena jednog direktora ne bi trebala da bude priča o ozbiljnosti. Banka ima određene probleme ali sve ovo vrijeme činimo i radimo sve što je moguće da stabilizujemo banku. Ima nekoliko varijanti, pod A, pod B, pod C i vjerujemo da ćemo moći da dovedemo to u poziciju jedne stabilne institucije”.

Bosnien und Herzegowina, Banjaluka Bank "Banka Srpske"
Foto: DW/D. Maksimovic

Umjesto dobiti, 17 miliona gubitka

Banka Srpske je umjesto prikazane dobiti od 298 hiljada KM prošle godine zapravo poslovala sa gubitkom od minimalno 17 miliona KM a ne ispunjava ni zakonske uslove za poslovanje koje je propisala Agencija za bankarstvo Republike Srpske, tvrde i u opoziciji. Branislav Borenović (PDP) kaže da je ovakvo stanje očekivano s obzirom na sve ono što se dešavalo posljednjih mjeseci kada je riječ o ovoj banci. Nakon propasti Bobar banke, očekuje kolaps i Banke Srpske.

“Nereagovanje na vrijeme je dovelo banku u ovakvo tešku situaciju. Agencija za bankarstvo ovim potezima želi da opravda svoje postojanja i pokuša da smanji svoju odgovornost u ovom procesu. Činjenica da je umjesto dobiti trebalo iskazati gubitak od 17 miliona maraka govori u prilog tome da smo cijelo vrijeme bili u pravu. Sada je samo pitanje kolika će šteta biti po RS. Na kraju ostaje pitanje ko je odgovoran za ovakvu situaciju”.

Šteta po RS mogla bi biti velika s obzirom da bi, u slučaju likvidacije Banke Srpske to bilo gašenje druge banke u ovom entitetu za kratko vrijeme. To znači podmirivanje svih obaveza klijenata banke, uključujući i depozite. Nezavisni revizor je Banci Srpske dao negativno mišljenje sa nizom primjedbi na njeno poslovanje i friziranje poslovnih rezultata, od pogrešnih knjiženja, rezervacija, ispravki vrijednosti hartija od vrijednosti iz inostranstva, do procjene nenaplativosti kredita, neusklađenost sa propisima Agencije, pa do procjene vrijednosti imovine.

„Depoziti bi mogli biti izgubljeni“

Banka je precijenila svoje pihode a analizom revizorskog mišljenja, koji su za portal Capital uradili ekonomisti, utvrđen je skriveni gubitak banke od 17 miliona maraka. “Sama činjenica da je banci bilo zabranjeno da prima depozite, govori da je i Agencija za bankarstvo bila upoznata sa rizičnim poslovanjem ove banke i da bi sa propašću banke i depoziti bili zauvijek izgubljeni”, kaže Vukelić, napominjući da se u slučaju Bobar banke vidi šta se dešava kada Agencija ne reaguje na vrijeme.

Banka Srpske nastala je na temeljima Balkan Investment Banke, kada je 2013. godine vlast u RS dokapitalizovala banku sa 24 miliona maraka Investiciono razvojne banke RS. Prethodno je Agencija suspendovala Edvinasa Navickasa, koji je bio na čelu Balkan Investment Banke a protiv koga se, zajedno sa još 16 lica, vodi istraga u Tužilaštvu BiH i Specijalnom tužilaštvu RS, zbog sumnje da su zloupotrebom službenog položaja izvršili više krivičnih dijela i time nanijeli banci višemilionsku štetu.

Veza Birča i Balkan Investment Banke

Osnivač Balkan Investment Banke bila je litvanska Ukio grupa, kojoj je banka služila za poslovanje u fabrici glinice “Birač” u Zvorniku, čiji je takođe bila vlasnik. 2013, iste godine kada je dokapitalizovana Balkan Investment Banka, Vlada RS pokrenula je stečaj u fabrici glinice u Zvorniku. Dragan Čavić (NDP) bio je stava da je istraga u “Birču” besmislena bez istrage poslovanja Balkan Investment Banke, s obzirom da se radi o povezanim poslovima: “Kroz Balkan Investment Banku išao je sav novac Litvanaca i svih firmi vezanih za “Birač”. Ova banka je istovremeno imala i svoje poslove izvlačenja depozita jer najmanje 70 miliona KM je otišlo na razne firme u Litvaniji”, tvrdi Čavić.

Sredinom ove godine pojavila se informacija da bi Banku Srpske mogao da preuzme “kupac sa zapada”. Kako je tvrdio Dodik radi se dokapitalizaciji sa 300 miliona maraka čime bi se navodno riješili problemi dugovanja prema MMF-u. Međutim, iz opozicije su upozorili da banka nije vlasništvo vlasti i da se prije prodaje državnog kapitala mora utvrditi odgovornost za kriminal u nekadašnjoj Balkan Investment Banci.