1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Jugosfera ipak živi

29. novembar 2010

U zemljama nastalim nakon raspada Jugoslavije već određeno vrijeme osim političke i kulturne sve je veća suradnja i na ekonomskom polju, piše Neue Zuercher Zeitung. Štampa također komentira i referendum u Švicarskoj.

https://p.dw.com/p/QKli
Ekonomski prostor se ponovo ujedinjujeFoto: DW

"Posljednji primjer tog pozitivnog razvoja, koji se obično označava kao stvaranje nove Jugosfere, predstavlja preuzimanje slovenačkog koncerna Droga Kolinska od strane hrvatske Atlantic Grupe. Kupovina slovenačkog koncerna pri tome je iznosila 243 miliona eura. Riječ je o najvećoj kupovini neke firme na području bivše Jugoslavije u posljednjih nekoliko godina. Kupovinom slovenačkog koncerna, Adriatic Grupa je postala jedan od najvećih koncerna koji se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda na području Jugoistočne Europe sa prometom od 640 miliona eura, oko 4.300 zaposlenih i predstavništvima u 12 zemalja Zapadnog Balkana, Zapadne Europe i zemalja nastalih raspadom SSSR-a. Adriatic Grupa je na ovaj način znatno poboljšala svoj profil na ekonomskom tržištu na prostoru bivše Jugoslavije,“ ocjenjuje list.

Cockta draža od Coca Cole

„Preuzimanjem slovenačkog koncerna preuzete su i određene robne marke, koje su doduše izvan tog prostora malo poznate, ali koje u regionu imaju brojne konzumente još iz vremena bivše Jugoslavije,“ piše NZZ i navodi kako se brendovi kao Pepsi Cola i Coca-Cola još uvijek teško nose sa Cocktom koja je jedan od proizvoda Droge.

„Takva privrženost određenim brendovima može biti u vezi sa nostalgijom za pozitivnim jugoslovenskim vremenom. Činjenica je da je Atlantic Grupa već od svog osnivanja početkom jula u svoj sortiment uvrstila poznate slovenačke, hrvatske i srpske brendove što je dugo vremena bilo nezamislivo,“ piše list i dodaje:

„Ipak nije samo u trgovini prehrambenim proizvodima očito prisjećanje na nekadašnji zajednički ekonomski prostor. I u drugim sektorima vidljiv je sličan razvoj situacije kao na primjer u željezničkom saobraćaju, u avionskom ili pak u pokretanju zajedničke lutrije na području bivše Jugoslavije. Regionalna integracija dobija odgovarajući polet što nije od velikog značaja samo u ekonomskom smislu. Ovo naime pomaže i u približavanju nekada zavađenih susjednih država, kao i da se tek sklopljeni mir u regionu institucionalno osigura,“ zaključuje Neue Zuercher Zeitung.

Schweiz Wahlen Wahlplakate Ausschaffung
Izborni plakat Švicarske narodne partijeFoto: Selma Güven Stroppel

Ovce su opet tu

„Švicarske ovce opet stupaju na scenu“, jedan je od naslova u komentarima u štampi o referendumu u Švicarskoj kojim je odlučeno da stranci koji počine krivično djelu automatski budu izbačeni iz zemlje.

Tagesspiegel iz Berlina piše da i u ovoj odluci, kao i u prošlogodišnjoj o zabrani izgradnje minareta u Švicarskoj, ima nešto djetinjasto: „Rukama se prekriju oči i stvarnost je nestala.To je tako i kada je riječ o tome da se stranci nakon što budu osuđeni automatski izbace iz zemlje.“ List dalje nastavlja:

„Europa je, od Švedske do Mađarske, u najboljem slučaju na putu ka stvarnoj pluralnoj demokratiji, koja se ne može drugačije zvati nego multikulturalna. Do tada ostaje samo nada u funkcioniranje tzv. civilnog društva. Mržnji i predrasudama se može suprotstaviti, a vlast nije neophodna kako bi se radilo na uspostavljanju svakodnevne kulture koja nikoga ne isključuje. I to je zasada jedino sredstvo kojim je se moguće suprotstaviti drugačijim stavovima koji su navodno glasovi naroda,“ komentira Tagesspiegel.

„Kakva lijepa zemlja bi mogla biti Švicarska kada ne bi imala ovih kriminalnih stranaca! Tako glasi poruka sa plakata Švicarske narodne partije koja je notorno neprijateljski nastrojena prema strancima,“ piše Die Presse u svom komentaru i dodaje: „Operacija uspjela, ugled trajno uništen. Inicijativa međutim ima samo jednu začkoljicu: Ona ne može biti provedena. Ona je u suprotnosti sa Ugovorom o slobodi kretanja potpisanim sa EU i sa međunarodnim pravom,“ komentira Die Presse.

Autor: Zorica Ilić

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić