1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Jugoslovenski déjà-vu

Jasmina Rose6. maj 2014

Događaji na istoku Ukrajine i dešavanja na diplomatskom parketu neodoljivo podsjećaju na Jugoslaviju početkom 90-tih. Ovdje je za Evropu puno više na kocki, piše u online-izdanju lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.

https://p.dw.com/p/1BuPf
Foto: Vasily Maximov/AFP/Getty Images

"Sada se i generalni sekretar UN-a Ban Ki Moon ponudio kao posrednik u krizi u Ukrajini. To sigurno ne može štetiti. Ali neće imati ni puno koristi. Banova ponuda sadrži istu grešku, koja je sastavni dio i svih drugih međunarodnih napora u iznalaženju rješenja krize u Ukrajini. Naime, svi polaze od premise da postoje dvije strane u sukobu, među kojima je moguće nagodba. Ali to nije slučaj. Rusko vođstvo je stalno podgrijavalo sukob i za sada ništa ne ukazuje da bi se to moglo promijeniti.

Događaji na diplomatskom parketu ali i sukob na istoku Ukrajine sve više podsjeća na jugoslovenski Déjà-vu (već viđeno). Ko se još sjeća na koliko su primirja Srbi pristali, dok su istovremeno koristili silu i radili na eskalaciji sukoba. I kao i tada i sada se na strani napadnutih uočava rastuća neosjetljivost. Mnoštvo ljudi koji s odobravanjem stoje pored zapaljenog sjedišta Sindikata u Odesi su veća varnica od samog požara.

Sa svakom ovakvom scenom je manje vjerovatno da bi Kremlj, kada bi i htio, mogao zaustaviti duhove, koje je sam prizivao. Ne bi trebalo izgubiti iz vida da Moskva vodi neobjavljeni rat protiv Ukrajine i to na taj način što huška, manipuliše i izaziva realni konflikt u ukrajinskom društvu. Što nasilje bude bilo brutalnije, to je veća opasnost da iz do sada neprevaziđenih linija razdvajanja nastane duboki jaz i neprijateljstvo, koje će ukrajinsku državu izjesti iznutra.

Ukraine Trauer in Kramatorsk 05.05.2014
Događaji u Ukrajini neodoljivo podsjećaju na Jugoslaviju ranih devedesetihFoto: Reuters

To nije samo ukrajinska tragedija. Zemlja je doduše ekonomski slaba, ali njena teritorija i broj stanovnika su tako veliki da bi svaka dalja eskalacija imala puno veće posljedice za susjede, nego što je to imao rat u Jugoslaviji. Stoga su napori u pravcu diplomatskog rješenja, ma kako se činili uzaludnim, neophodno potrebni. Zapad stalno mora podsjećati ukrajinsko vođstvo da stanovnici na istoku nisu sipmatizanti separatista, već građani sa svim pravima. Stoga se agresoru mora zaprijetiti još većim sankcijama.

Novi početak za Sloveniju

Slovenačka premijerka Alenka Bratušek podnosi ostavku. To je rezultat njene neuspjele borbe za vodeću funkciju u redovima njene partije. U roku od svega tri i po godine to je treća vlada koja je prijevremeno morala okončati svoj rad. Ovaj korak je morao uslijediti nakon što je Zoran Janković preuzeo kormilo u vladajućoj partiji. Osnivač partije i gradonačelnik Ljubljane je doduše suočen sa teškim optužbama Ureda za borbu protiv korupcije. To je bio razlog što su sve tri partije iz umjereno-lijeve koalicije odbile da dalje budu u vladi skupa sa partijom koju vodi Janković.

44-godišnja Alenka Bratušek nada se da će brzo doći do novih izbora. Ona je apelovala na parlamentarce da ne odustanu od svog prava da predlože novog šefa vlade. Kao najraniji termin za novi saziv parlamenta bio bi 22. juni. Vladajuća "Pozitivna Slovenija" bi morala računati sa padom glasova, tim prije što je borba za vlast između Jankovića i Alenke Bratušek rezultirala podjelom partije.

Alenka Bratusek Porträt
Alenka Bratušek izgubila bitku za prevlast u partiji "Pozitivna Slovenija"Foto: picture-alliance/dpa

Alenki Bratušek je politikom štednje i spornog povećanja poreza uspjelo da izbjegne prijeteći državni bankrot i to bez pomoći EU i MMF-a. Uprkos ekonomskom uspjehu, Bratušekovoj nije uspjelo da izađe iz Jankovićeve sjene. Njemu su bili odani mnogi članovi partije. Janković se i nakon njegovog službenog povlačenja stalno miješao u poslove vlade. To je osjetno slabilo poziciju premijerke, što su i manje partije pokušale da iskoriste u svoju korist.