Juncker: Godina odluke za EU

Bez duhovitih izjava, ozbiljan i naizgled umoran - Jean-Claude Juncker je iznio procjenu stanja u EU: "Sljedećih dvanaest mjeseci će biti odlučujući". A rekao je i do čega u tom periodu neće doći - do dalje integracije. Dalje srastanje zemalja članica je za sada odgođeno. "Evropa ne smije postati jedna država", rekao je predsjednik Evropske komisije. Niko ne želi da se ukinu nacionalne države. Ova izjava je usmjerena i u pravcu populista, od francuskog Nacionalnog fronta, do premijera Mađarske Viktora Orbana koji tvrde da se to dešava.

Evropa projekata

Jean-Claude Juncker je ozbiljnost situacije opisao na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku, ali je iznio i prijedloge za rješenje krize. U ovom trenutku su potrebni jasni dogovori i njihovo sprovođenje. Ako je ovaj gorljivi zagovornik EU ranije posezao za emocionalnim izjavama, sada je trijezno zaključio: "Želimo da se borimo protiv utaje poreza čime se bave veliki koncerni." Ova izjava je donekle izazvala i podsmijeh u sali, jer nije zaboravljena afera Luxleaks, u kojoj je važnu ulogu igrao upravo Juncker.

Juncker želi da se proizvođačima mlijeka garantuju prihvatljive cijene, da zaštiti evropske proizvođače čelika od damping-cijena koje diktira Kina, da reformiše tržište telekomunikacija. Tu su i neka lijepa obećanja: do 2020. godine uvođenje slobodnog interneta za sve građane. Da bi izbjegao totalnu katastrofu zbog neprovedene odredbe o smanjenju cijena razgovora mobitelima u roamingu, povukao je tu odredbu i najavio novu, poboljšanu. Investicijski fond za razvoj, koji je i nazvan po Junckeru, trebalo bi da bude udvostručen. Predsjednik Komisije je odlučan da pokaže kako je EU sposobna da u ovom trenutku dođe do konkretnih rezultata koji su korisni za građane.

Politički planovi

Nije sve u njegovom govoru bilo ovako usredsređeno na detalje. Jedna od velikih tema kojima se bavio bila je nezaposlenost među omladinom na jugu Evrope. "Ne mogu da prihvatim da je to prva generacija koja je siromašnija od svojih roditelja", rekao je Juncker. Ipak, za otvaranje novih radnih mjesta odgovorne su same države članice i Evropska komisija tu može samo da pruži pomoć.

Međutim, ona može da se pobrine za zajedničko osiguranje granica. Građani su uznemireni zbog gubitka kontrole nad prilivom migranata tokom prošle godine. Već od oktobra će dodatnih 200 službenika Frontexa pomagati u osiguranju bugarsko-turske granice, a biće ojačan i Europol. "Svako ko ulazi u EU će biti registrovan. Od novembra želimo da uspostavimo novi sistem registracije uz čiju pomoć će se provjeravati da li neko ima pravo ulaska", najavljuje Juncker.

Najvažniji projekat osim toga je sistem zajedničke odbrane. Put za to je oslobođen odlukom Velike Britanije o skorom izlasku iz EU. "Trebalo bi da objedinimo naše vojne resurse", predlaže predsjednik Komisije. Ovaj projekat su već podržali u njemačkom i francuskom ministarstvu odbrane, a o tome će se raspravljati na susretu na vrhu u Bratislavi.

Juncker je malo govorio o izbjegličkoj krizi. Samo je spomenuo da se solidarnost ne može uvesti zakonom "jer ona mora biti od srca". To se posmatra kao odbacivanje ideje o uvođenju obaveze da svaka država članica preuzme određen broj izbjeglica.

Što se Velike Britanije tiče, Juncker je istaknuo da Brexit ne ugrožava opstanak EU. Istovremeno je apelovao na vladu u Londonu da brzo pokrene proces istupanja kako bi se okončale sve nedoumice.

Prijatelji i protivnici EU

Za to se založio i Guy Verhofstadt, opunomoćenik Evropskog parlamenta za pregovore o izlasku Britanaca iz EU: "Brexit moramo pretvoriti u uspjeh za EU." On je uputio oštru poruku populistima koji u nacionalizmu vide rješenje za probleme - zidovi i žice nisu pravi odgovor, a nacionalizam je rak-rana. "Okončajmo kolektivnu depresiju i pronađimo novi recept za Evropu", pozvao je prisutne poslanike. Za Verhofstadta se može reći da je političar koji osim iznošenja političke analize uvijek probudi i emocije.

Od protivnika EU poput Nigela Faragea i Marine Le Pen stigli su poznati argumenti. Britanci su odlukom za Brexit okončali svoju misiju, a sada je red na druge da učine isto. Le Pen je najavila da će u slučaju pobjede na predsjedničkim izborima u Francuskoj raspisati referendum o tome. S njene tačke gledišta, bitni su samo nacionalni interesi, a EU djeluje protiv volje svih naroda.

U Briselu osluškuju riječ građana

Jean-Claude Juncker nije bio jedini koji je obećao da će slušati šta građani govore i pokušati da ublaži njihove bojazni. Svoj govor je pripremao nedjeljama i raspitivao se u zemljama članicama o njihovim željama. Ovaj govor je i bio više "lista želja", nego govor koji će prodrmati Evropljane. Ipak, za predsjednika Evropskog parlamenta Martina Schulza bio je to "snažan govor".

On je za DW naglasio da se populistima ne smiju praviti ustupci kod njihovih nacionalističkih zahtjeva. U ovom trenutku je potrebno povećati, a ne smanjiti saradnju. A šta Schulz smatra prioritetom za EU? "Moramo ponovo dobiti povjerenje građana", rekao je. A Martin Schulz zna da je upravo to ujedno i najteže.