1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako žive Jevreji u Iranu

Ulrich Pick16. april 2008

Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad osporava holokaust . Uprkos tome, u Iranu postoji druga po veličini jevrejska zajednica na Bliskom istoku. Tamošnji Jevreji se osjećaju integriranim.

https://p.dw.com/p/Diya
Jevreji su u Iranu zaštićena religiozna manjinaFoto: AP Photo/Zentralrat der Juden in Deutschland, Ralf Maro

U Iranu živi oko 25 hiljada jevreja. Prije Islamske revolucije bilo ih je oko 70 hiljada. Jedan od njih je Moses Saidian koji u centru iranskog grada posjeduje antikvarnicu: „Ja sam Jevrej i živim u Teheranu. Sada nas poštivaju i imamo miran suživot što nije bio slučaj nakon revolucije.“

Zaštićena manjina

Iako duhovno vodstvo Irana ne priznaje državu Izrael i predsjednik Mahmud Ahmadinedžad uvijek iznova s prezirom govori i huška protiv Izraela, Jevreji su u Islamskoj republici zaštićena religiozna manjina. Pored toga, iranski Jevreji, isto kao i druge dvije religiozne manjine, imaju svoje predstavnike u teheranskom parlamentu.

Uprkos višebrojnim verbalnim antisemitskim napadima predsjednika Ahmadinedzada, u Iranu u svakodnevnom životu ne postoje problemi: „Imamo skoro dvadeset sinagoga u Iranu. U njima bez problema možemo upražnjavati svoju religiju. U Isfahanu imamo i jedno groblje. Tamo je nedavno pronađen nadgrobni spomenik star tri hiljade godina.“

Dozvoljeno putovanje u Izrael

Iranski Jevreji imaju jednu posebnu prednost. Oni smiju putovati u obećanu zemlju: „Da naravno! U prvih osam godina revolucije to nismo smjeli. Sada bez poteškoća smijemo ići u Izrael. Predsjednik Khatami je mnogo učinio za nas Jevreje“ Ono što Moses ne kaže je da Jevreji iz Irana u Izrael smiju putovati samo preko treće zemlje, najčešće preko Turske.

Obračun s predrasudama

Riječ holokaust je u Iranu do nedavno bila velika nepoznanica. Stoga je i nije ni vladalo veliko uzbuđenje kada je predsjednik Ahmadinedžad masovno ubistvo nad Jevrejima nazvao bajkom: „Holokaust je jako raširena glasina. Ne vjerujem u to iako su nama Jevreji dragi. Cionizam i druge slične stvari koje su stvorili, u potpunosti odbijam“, kaže jedan Iranac.

Od prošle jeseni se međutim dosta toga promijenilo. Državna televizija je emitovala seriju koja je predstavljala obračun sa svim tabu temama i predrasudama. Iako većina Iranaca nisu antisemiti, huškački govori njihovog predsjednika bi ubuduće kao posljedicu mogli imati dalji pad broja Jevreja u toj zemlji.