Kako dalje s Balkanom?

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU se i dalje čvrsto drže svog cilja, a to je prijem u uniju svih balkanskih država. Nakon sastanka na Brdu kod Kranja je i talje upitno, da li će i kako to biti urađeno u slučaju Srbije i Kosova. EU Srbiju i dalje smatra veoma važnim kamenom temeljcem stabilnosti na Balkanu. Pitanje na koje ministri vanjskih poslova EU još nisu pronašli odgovor je: kako ubijediti Srbiju da odustane od svog otpora prema nezavisnosti Kosova. To bi moglo biti moguće, kada nekada obje države, budu primljene u uniju. Doduše, ministar vanjskih poslova Srbije tvrdi da pitanje ulaska u EU i pitanje Kosova želi razmatrati odvojeno i paralelno, ali to dugoročno neće funkcionisati. Uniji ne može niko pristupiti ukoliko ga ne priznaju sve trenutne ili buduće zemlje članice. To važi i za Kosovo jer njegovu samostalnost nisu priznale sve zemlje članice EU.Ukoliko se to ne promijeni, put u EU najmlađoj balkanskoj državi biti će blokiran.

Ministri ni na ovom sastanku nisu pronašli čarobnu formulu odnosa sa Srbijom. Ostaje nada da na parlamentarnim izborima u Srbiji pobjede proevropske snage a ne radikalni nacionalisti. Međutim ni to neće promijeniti generalnu poziciju prema Kosovu. Nezavisnost su odbile skoro sve političke partije.

Sastanak na Brdu je pokazao kako je već sada bezumna situacija za one koji se ne bave diplomatskim finesama. Sloveniji kao zemlji koja predsjedava EU, nije uspjelo da za isti sto dovedu ministra vanjskih poslova Srbije i premijera Kosova. Ministar Jeremić se sastao sa kolegama iz zemalja iz kojih su povučeni ambasadori Srbije, sve sa ciljem da Srbija što prije postane članica EU. Ministri vanjskih poslova zemalja koje nisu priznale nezavisnost Kosova, slušali su izlaganja premijera Tačija, koji pravno posmatrano nema to zvanje. Kosovska delegacija je nastupila pod zastavom UN-a što je propisano još uvijek važećom rezolucijom 1244.

Nemora se biti prorok da se zaključi da EU ima još mnogo posla da raspetlja ovo klupko. Još uvijek ne riješeni spor između Makedonije i Grčke oko imena države je samo tačka iznad slova "i" na brdu problema. Ukoliko se uzme u obzir unutrašnje zatezanje odnosa u još uvijek nestabilnoj BiH, postoji opasnost gomilanja internih problema unutar EU ako prerano u članstvo primi balkanske države. Za Balkan mora važiti pravilo po kojem će doći vrijeme za prijem tek onda kada se međusobno riješe problemi. Uprotivnom će EU postati nesposobna za djelovanje jer svaka zemlja članica može blokirati donošenje odluka. Lekcija za to treba biti dugogodišnji spor između Kipra i Turske.