Kako dalje s BiH?

Zabrinutost zbog političke, ekonomske i socijalne krize u BiH poznata je i često ponavljana poruka iz EU. Evropljani su složni i u stavu da BiH, kao jedinstvena i funkcionalana država, ima svoje mjesto u porodici evropskih zemalja. Ono što je do sada ostalo nepoznato jeste put i način kako pokrenuti zemlju koja ne napreduje na evropskom ali ni na unutrašnjem planu.

Šefica evropske diplomatije Ketrin Ešton pozvala je političke lidere BiH da prevaziđu etničke razlike i odgovore na zahtjeve građana koji žele ekonomski oporavak, radna mjesta, vladavinu prava u zemlji. U Briselu naglašavaju da je EU spremna da pomogne BiH na tom putu. Hrvatska je zemljama članicama iznijela prijedlog na osnovu koga bi Unija u slučaju BiH trebalo da osmisli „specifično krojen pristupni proces“. BiH bi, prema stavu Zagreba, trebalo da dobije status „specijalnog kandidata“, koji bi njenim građanima donio veću sigurnost u evropsku budućnost zemlje, a samim time bi se pojačao i pritisak na domaće lidere.

„BiH je suočena sa jedinstvenim okolnostima, uključujući i komplikovanu nedavnu istoriju. Umjesto da rješavanje tih problema bude preduslov za početak procesa pridruživanja (kao što je slučaj sada - op. aut.), BiH bi te probleme trebala rješavati tek tokom tog procesa pridruživanja“, poruka je koju bi Vesna Pusić mogla da prenese svoji evropskim kolegama u ponedjeljak.

Put za BiH: Specijalni status ili promjena Ustava?

Slovenija, koja se među zemljama članicama takođe aktivno zalaže za novi pristup BiH, poručuje EU da konstantno uslovljavanje ne donosi napredak ako politički lideri nisu spremni da se ozbiljno uključe u posao. Dodaje se da se u BiH ne radi samo o pitanjima Sejdić Finci i koordinacionom mehanizmu, niti da će rješavanje tih pitanja, na kojima EU trenutno insistira, riješiti pitanje funkcionalosti BiH. Stav Ljubljane je da BiH mora da bude funkcionalna država, koja će postati članica EU, ali da se problemu mora prići ”u korijenu”. „Dejtonski ugovor je zaustavio rat, ali nije obezbijedio funkcionalnu zemlju“, smatra šef slovenačke diplomatije Karl Erjavec. On predlaže pokretanje procesa od strane EU i međunarodnih partnera, kao medijatora, kao i moguću organizaciju još jedne međunarodne konferencije, čiji bi krajnji cilj bila ustavna reforma u BiH, koja bi bila „prihvaćena, a ne nametnuta“ BiH.

Ideju o promjeni Dejtonskog ustava kao jednom od načina za pokretanje BiH iz zastoja ka funkcionalnoj državi koja napreduje ka EU zagovara i izvjestilac Evropskog paralamenta za BiH, Doris Pak:

„Federacija je ta koja prvenstveno mora da se struktuira da bi funkcionisala. Takvo uređenje nije njihova krivica, već je tako urađeno u Dejtonu i još prije u Vašingtonu. To sada treba biti promijenjeno, a Ešton to mora da shvati i nađe načina da pomogne BiH da prevaziđe problem i krene naprijed“, poručila je Pack u razgovoru za DW.

ESI: BiH ne smije biti „poseban slučaj“ evrointegracija

U prilog činjenici da bosanskoherecegovački „čvor“ nije lako razmrsiti niti presjeći govore i različita, političarima suprotstavljena mišljenja evropskih analitičara. Da je u posljednjih 20 godina bilo „i previše posebnih pristupa i zahtijeva prema BiH“, koji nisu doveli nigdje, smatraju u Evropskoj inicijativi za stablnost (ESI).To je, prema riječima Aleksandre Štiglamjer iz ESI dovelo do toga da se političari u BiH previše oslanjaju na međunarodnu zajednicu u očekivanju da će ona umjesto njih rješavati probleme:

„A to se neće dogoditi. BiH je u rukama svojih političara i građana i nigdje drugdje. Zato mi tražimo od EU da se prema BiH ponaša kao prema bilo kojoj drugoj državi u procesu evrointegracija. Da im objasni standarde i očekivanja da domaći političari krenu tim putem“, kaže Štiglmajer i dodaje da je trenutni prioritet, ne samo za BiH već i cijeli region Zapdnog Balkana, ekonomska reforma.

Na mogućnost da „ni od hrvatskog ni od slovenačkog prijedloga ne bude ništa“, upozorava Nikolas Vajt, ispred Nezavisnih diplomata:

„Ono što možemo očekivati jeste nastavak primjene klasične paradigme proširenja na BiH, sa nastavkom specijalnog pritisaka u vidu specijalnih političkih uslovaljavanja, kao što je Sejdić Finci slučaj“, kaže Vajt. On navodi da „specijalni pristup“ još nikada nije primijenjen u procesu proširenja, ali da se pominjao u slučaju Turske (koja se već 15 godina vodi kao kandidat za članstvo), što prema Vajtovim riječima, ne predstavlja dobru vijest za BiH.

„Neophodno je pokazati jasnu posvećenost budućnosti BiH i njenom članstvu u EU. Takođe, treba jasno reći da taj napredak BiH nije povezan sa ličnostima na vlasti već sa djelima. EU mora da to snažnije nego što je to činila do sad poruči i liderima i narodu u BiH.“

U Briselu ne očekuju da će ministri spoljnih poslova na sljedećem sastanku donijeti odluke i definisati svoj pristup nastavku evropskog puta BiH. U pitanju je početak procesa koji će trajati u godini pred nama i koji će pripremiti platformu za novi petogodišnji mandat Evropske komisije, čij se novi sastav očekuje od jeseni.

Autorica: Marina Maksimović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić