Kako Europska komisija procjenjuje BiH i ostale zemlje regije?

Bosna i Hercegovina je prije točno godinu dana započela pregovore o SSP-u, ali za zatvaranje pregovora još je potrebno postići neograničenu suardnju s Haaškim sudom, reformu policije I prihvatiti zakon o javnom radio I tv servisu. Komisija je pohvalila provedbu parlamentarnih izbora u BiH, a posebno se traži promjena ustava kako bi se omogučilo funkcioniranje institucija zemlje na razini države i entiteta.

Povjerenik Olli Rehn je rekao daje Bosna i Hercegovina ostvarila napredak oko europskih standarda. “Da bi se pregovori o SSP-u mogli tehnički završiti uskoro zaključak pregovora bit će moguć samo ako se ispune i ključni zahtjevi”.

BiH je postigla napredak na području poreza, suzbijanja kartela, prometa, energije i neki aspekti prvoisudne i unutarnje politike. No još uvijek od vlade u Sarajevu se traže pojačani napori na području slobodnog prometa roba i usluga, carina, državnih potpora, malih i srednjih poduzeća, zapošljavanja, obrazovanja, okoliša i statistike.

BiH može i dalje računati s finanijskom pristupnom pomoći Europske unije koja za ovu godinu iznosi 51 milijun eura.

Hrvatska

“Hrvatska je napravila dobar početak pristupnih pregovora. Hrvatska ima vrlo dobro razrađenu pregovaračku mašineriju. No potrebni su dodatni napori, posebice oko reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i gospodarskih reformi”, rekao je u Bruxellesu povjerenik za proširenje Olli Rehn dodajući kako put u punopravno članstvo ide samo putem temeljitih reformi te da to neće biti šetnja kroz park. Povjerenik Rehn je priznao da je bilo u dosadašnjim pregovorima s Hrvatskom bilo nedostataka i od strane Europske komisije:

“Istina je da smo u jednom poglavlju imali problema, jer smo morali osigurati vrlo pomnu pripremu kako bi smo imali pregovaračku poziciju u Komisiji koja je vjerodostojna i koja reflektira poziciju Europske unije”, rekao je Rehn dodajući kako je bilo kašnjenja s hrvatske strane iz različitih razloga. Rehn je mišljenja kako je kvaliteta važnija od brzine pregovora.

Kada je riječ o Hrvatskoj Rehn je zaključio kako su sada obje strane dobro pripremljene. Također povjerenik za proširenje je upozorio kako je važnije da se Hrvatska koncentrira na reforme na terenu, jer one su ključne, a manje na brzinu tehničkog dijela pristupnih pregovora. Izrazio je i nadu da će tijekom finskog predsjedništva Europskom unijom Hrvatska otvoriti još nekoliko poglavlja.

Srbija

“Istina je da je Srbija na području ekonomije i ekonomskih reformi ostvarila značajan napredak, a kada Srbija bude sposobna ukloniti prepreku pune suradnje s Haagom tada Srbija zaista može osloboditi svoje velike ekonomske, političke i intelektualne potencijale i na taj način priključiti se ostalim zemljama iz regije i to vrlo brzo”.

U godišnjem izvještaju Europska komisija je primijetila znantan napredak u pregovorima o SSP-u što pokazuje da u Srbiji postoje zamjetni administrativni kapaciteti.

Srbija zaslužuje priznanje za odgovorno djelovanje u raskidanju državne zajednice nakon što je Crna Gora prograsila neovisnost. Pozitivno je ocijenjen i novi Ustav Srbije. Poboljšani su zakoni u javnim službama kao i reforma administracije. Prihvaćene su i strategije za reformu pravosuđa a počela je i borba protiv korupcije. Zabilježena su daljnja poboljšanja na područjima ljudskih prava i prava manjina. Srbija aktivno sudjeluje u regionalnoj suradnji.

Kosovo

Olli Rehn je izrazio zabrinutost zbog zaoštravanja pozicija u pregovorima o statusu Kosova, ali je naglasio da dogovor o statusu Kosova mora biti pravno i politički jasan, kako bi Kosovo imalo ovlasti da potpisuje ugovore s kojima bi ušlo u odnose na primjer s Europskom unijom i kako bi se mogao ispregovarati SSP sa Kosovom, rekao je Rehn i dodao:

“Oko Kosova očekujemo da će Srbija zauzeti konstruktivan pristup rješavanju pitanja budućeg statusa Kosova. Vjerujem da će se srbijanski građani kao i politički lideri manje fokusirati na nacionalističku prošlost već više na europsku budućnost. To je najbolje za Srbiju, to je najbolje za zapadni Balkan i to je najbolje za Europsku uniju”, zaključio je član Europske komisije zadužen za proširenje Oli Rehn.

Turska

Europska komisija ocijenila je i napredak Turske kojoj je dala dobre ocjene, zatražila dodatne napore u provedbi reformi, ali je upozoreno da još uvijek nije riješeno pitanje Cipra. Povjerenik Rehn je najavio daočekuje dogovor do prosinačkog summita Europske unije u suprotnom to bi se ozbiljno odrazilo na daljnji proces pristupnih pregovora s Turskom.

Integracijske sposobnosti

I na kraju Europska komisija je odlučila da dosadašnji pojam apsorpcijskih sposobnosti, što znači sposobnost Europske unije primiti nove zemlje u članstvo – promijeniti u pojam integracijske sposobnosti, jer kako je rekao Rehn, takav izraz europski građani bolje razumiju.