Kako se sankcije Rusiji odražavaju na EU-poljoprivrednike?

Nepunih mjesec dana prošlo je od kako je Rusija usvojila mjere kojima se zabranjuje uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda iz EU, SAD, Kanade, Australije i Norveške. U Briselu kažu da će EU biti najviše pogođena ovim mjerama, obzirom da čak 73 posto zabranjenih proizvoda dolazi upravo sa područja 28 zemalja članica. Rusija je drugo po veličini izvozno tržište za evropske poljoprivredne proizvode, gdje je završavalo 10 procenata hrane i svježih proizvoda proizvedenih u EU. Iako kažu da je još rano procijeniti „finansijski udar“ ovih mjera, u sjedištu Evropske komisije procjenjuju da se radi o gubitku izvoznog tržišta u vrijednosti od preko 5 milijardi evra. Izvoz je tako smanjen za 43 procenta u odnosu na prošlogodišnji izvoz evropskih poljoprivrednih proizvoda na rusko tržište, čija je vrijednost iznosila 11,3 milijarde evra.

U cilju da se održi stabilnost evropskog poljoprivrednog tržišta Evropska komisija već je intervenisala sa 155 miliona evra namijenjenih najugroženijim sektorima, kao što su proizvodnja voća i povrća i mliječnih proizvoda. Najnovija mjera, koju je Evropska komisija objavila, jeste dodatni novac koji će služiti za promociju i pronalaženje novih tržišta, bilo unutar same EU ili u trećim zemljama: „Programi promocije su jedan od instrumenata zajedničke evropske poljoprivredne politike kojim bi se u srednjoročnom periodu mogli rješavati problemi nastali u određenim sektorima zbog ruske zabrane uvoza. Oni bi pomagali evropskim proizvođačima da pronađu nova tržišta za svoju robu. Dodatni novac znači da će 60 miliona evra biti na raspolaganju za projekte promocije koji se dostave do kraja ovog mjeseca. Kako su u pitanju kofinansirajući programi od strane privatnog sektora, to znači da ćemo od početka 2015. godine u ovu svrhu moći da uložimo 120 miliona evra“, poručio je evropski komesar za poljoprivredu, Daćijan Ćološ (Dacian Ciolos).

Stiže li evropska pomoć za i hrvatske mandarine?

U Briselu kažu da su „potpuno svjesni“ potrebe da „budu prisutni“ i brzo reaguju u cilju da se uticaj ruskih sankcija na evropsku poljoprivredu i njene proizvođače svede na minimum. Specijalna radna grupa je osnovana da bi prikupljala podatke, nadgledala cijele poljoprivrednih proizvoda u zemljama članicama i sa njima razmatrala potrebne mjere. Hitni koraci već su preduzeti kada je u pitanju kvarljiva roba. Tako su određena sredstva za pomoć proizvođačima breskvi i nektarina (33 miliona evra), ali i drugog voća i povrća koje „ne može da stoji“ kao što su paradajz, krastavac, paprika, pečurke, brokule, grožđe, jabuke i kruške (125 miliona evra). Takođe su otvorena i skladišta za evropske sireve i puter, čija je gotovo jedna trećina proizvodnje bila namenjena sada zatvorenom ruskom tržištu.

Kada su u pitanju zahtjevi da se listi „ugroženih“ proizvođača dodaju i hrvatski izvoznici mandarina komesar Daćijan objašnjava:“ Sistemski smo razmotrili koje kategorije proizvoda su najviše pogođene i preduzeli smo proporcionalne mjere za različite sektore u zavisnosti od uticaja ruskih sankcija na njih. Nekoliko zemalja članica je izašlo sa zahtjevima za širenje spiska sektora kojima je potrebna pomoć Evropske komisije. Svaki put, kada se dostavi takav zahtjev, naš upravni komitet koji se sastaje jednom nedjeljno, od početka avgusta razmatra te zahtjeve. Na osnovu razvoja događaja na tržištu mi ćemo preduzeti određene korake“, poručio je evropski komesar za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Svi na gubitku zbog sankcija

U Evropskoj komisiji kažu da imaju veliko povjerenje u snagu i kvalitet evropskog tržišta i evropskih proizvoda. Iako smatraju da će najviše problema imati male i farme srednje veličine tradicionalno orjentisane na izvoz ka Rusiji, očekuje se da će evropski poljoprivredni sektor, u slučaju potrebe, moći da se preusmjeri na druga tržišta: „Možemo da se odbranimo i ponudimo pozitivan odgovor. Dugoročno gledano, mjere koje je Rusija uvela imaće više uticaja i veće posljedice na ruske potrošače nego na evropske proizvođače“, uvjeren je komesar Ćološ. Brisel smatra da će drugim zemljama takođe biti potrebno vrijeme da eventualno preusmjere svoj izvoz i eventualno popune „rupe“ nastale zabranom uvoza evropskih proizvoda u Rusiju. Istovremeno se podsjeća da EU ima potpisane trgovinske sporazume sa velikim brojem trećih zemalja ili je u pregovorima sa njima, tako da će Brisel pažljivo posmatrati njihovo ponašanje u trenutnoj situaciji.