Kako spasiti Grčku?

Nastojanja zemalja članica eurozone da koordiniranom akcijom pomognu svojoj najslabijoj članici koja više nije u stanju platiti svoje dugove, tema je dvodnevnog sastanka ministara financija EU koji počinje danas (15.02.) u Briselu. Sastanak bi mogao biti vrlo buran, ne samo zbog prijepora koji vlada između Europske središnje banke i članica kako sanirati grčki proračun već bi ministri možda još i više vremena mogli posvetiti vijestima koje govore da su velike američke banke godinama prikrivale razmjere grčkog državnog duga.

Pomoć u prikrivanju dugova

Prema pisanju lista «New York Times» američka banka Goldman Sachs je odmah nakon ulaska Grčke u eurozonu Ateni isplatila kredit u milijardskim iznosima koji je naveden kao devizna transakcija.

Još u studenom 2009.godine bilo je pokušaja prikriti grčke državne financije. Tako je jedna ekipa pod vodstvom šefa banke Goldman Sachsa grčkoj Vladi predstavila prijedloge kako prebaciti dugove iz grčkog zdravstvenog sustava u daleku budućnost. Međutim, ovoga puta grčka vlada je odbila prijedloge premda su oni u prošlosti bili uspješni. Američki mediji pišu da su osim banke Goldman Sachs sudjelovali i banke poput JP Morgan Chase te da su banke djelovale i u nekim drugim europskim zemljama, primjerice u Italiji.

EU traži pooštrene mjere štednje

Što se tiče mjera štednje koje EU traži od Grčke Europska središnja banka od Vijeća ministara financija zahtijeva pooštrene mjere štednje vlade u Ateni još za tekuću 2010.godinu. Međutim, većina ministara financija odbacuje takav zahtjev. Razmatra se i preporuka Europske komisije o nadzoru za smanjenje proračunskog manjka.

Od grčke vlade traže se dodatne mjere konsolidacije proračuna za 2010. godinu kako bi se deficit smanjio za četiri poena na 8,7 posto. I dalje je ostalo nejasno da li će ministri do utorka konkretizirati kako bi na kraju trebao izgledati eventualan paket izvanrednih mjera spašavanja Grčke. Ministri razmatraju odrediti potencijalni paket pomoći kako bi na taj način uputili znak financijskim tržištima. U tom kontekstu spominje se kako pružanje bilateralne pomoć nekoliko članica Unije tako i paket pomoći Međunarodnog monetarnog fonda. Posebno je naglašeno kako će se spomenuta pomoć pružiti samo u krajnjem slučaju.

Autor: Alen Legović

Odg. urednik: Zorica Ilić