1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako zaštititi buduće učitelje od Burnout-a?

26. april 2014

Brojni njemački učitelji osjećaju da su preopterećeni na poslu. Zbog toga jer je oko 30 posto učitelja čak psihički bolesno eksperti traže reformu studija za učitelje.

https://p.dw.com/p/1BoJo
Foto: Fotolia/Jeanette Dietl

Završetak uskrsnih praznika - mnogima pada mrak na oči što ponovno moraju ići u školu. Prema jednoj aktualnoj studiji 30 posto zaposlenih u obrazovnom sustavu pati od psihičkih problema. Što činiti kada se ni učitelji sami ne osjećaju spremni na svakodnevicu u školi? Studije dokazuju da mladi učitelji prožive šok, kada su pred razredom i trebaju ukrotiti učenike. Naša reporterka Ramona Schlee iz Bremena bavila se pitanjem koliko je dobra današnja izobrazba i prije svega, kako učitelji početnici gledaju na nju.

Zapravo bi Anika sada morala sjediti za pisaćim stolom na domaćoj zadaći za Sveučilište - jer termin za predaju rada je sve bliže. Ali za reporterku je napravila stanku za kavu i ispričala joj o uvjetima studiranja na koje gleda kritički. Zbog toga ne želi ni reći svoje pravo ime. Prevelika je briga da će navući bijes profesora.

Symbolfoto - psychische Erkrankungen
Oko 30 posto učitelja je psihički oboljeloFoto: picture-alliance/dpa

„Sveučilište nekoga može stručno pripremiti, ali naravno da je na fakultetu nejvjerojatno mnogo teorije i prakse, a onda i u pripravničkom stažu koji slijedi odmah nakon toga."

U kratkoj praksi 30-godišnjakinja je već osjetila miris učionice. Četiri puta do završnog ispita studenti Učiteljskog fakulteta u Bremenu svakih šest tjedana idu u različite škole. Premalo vremena, kaže Anika. I upravo zbog toga što se za vrijeme prakse nikada u potpunosti ne može posvetitti školi.

"Uglavnom je tako da neposredno prije pišemo klauzure, a neki i za vrijeme prakse pišu klauzure ili imaju usmene ispite ili pismene zadaće", kaže ona. Na kraju ostaje premalo vremena za preispitati učinjeno, kritizira nastavnica umjetnosti i njemačkog.

Važnost prakse

Dakle upravo zimski semestarski praznici uglavnom su vrlo popunjeni. Za Aniku praksa od pola godine ima više smisla. Jer za refleksiju kod sadašnje kratke posjete jedva da ostaje vremena. Da bi se točno sagledalo, što radim pred razredom, kako učenici reagiraju na mene, kako se nosim s konfliktima, sva ta pitanja ostaju neodgovorena.

Pa čak i zbog toga što mentori, dakle učitelji koji se brinu o studentima, imaju jednako malo vremana. Jedna studija renomiranog Allensbachinstitut iz 2012. godine pokazala je da se većina mladih nastavnika u Njemačkoj ne osjeća dovoljno spremno za svoj posao. Dva od tri navode da im visoka škola nije prenijela znanja o tome kako se ophoditi sa učenicima i roditeljima. Školska svakodnevica danas je puno složenija nego prije 20 ili 30 godina, kaže Andreas Lehmann-Wermser, profesor glazbene pedagogije i direktor Centra za obrazovanje nastavnika u Bremenu. Sveučilište mora sve više posredovati:


"Sve je veća heterogenost u školama. Sasvim grozničava reakcija na reforme kao što je inkluzija ili slično. Biti učenik također nije više jednostavno, istovremeno bi trebali sve više učiti. Sve više stvari mora biti uloženo u škole To je vrlo, vrlo teško", kaže Lehmann-Wermser.

Teška školska svakodnevnica

Školska svakodnevica danas: učenici iz siromašnih i dobrostojećih obitelji sjede pokraj invalidne djece, neki drugi imaju strane korijene a dijelom i ne govore dvoljno dobro njemački. Zbog toga se na sveučilištu u Bremenu jedan modul bavi isključivo različitošću u školama. Sveučilišni profesor Lehmann-Wermser zalaže se za što više prakse za vrijeme studija - a time se studenti uvijek iznova pitaju: Mogu li i hoću li doista postati učitelj. Neprikladne kandidate sveučilište ne može izdvojiti. U Finskoj je to primjerice drukčije. Tamo kandidat za učitelja prvo ima priliku za mjesto na studiju, nakon što je čitavu godinu dana uspješno završio praksu. U Njemačkoj u principu svatko može studirati: „Ovdje možemo samo pratiti one koji studiraju i to na način da vrednujemo iskustva s podučavanjem. Možemo ponuditi pomoć, da bi se izjednačili deficiti. Ali učiti i dalje se razvijati, to učenici moraju sami," kaže Lehmann-Wermser.

Burnout bei Lehrern Andreas Lehmann-Wermser
Andreas Lehmann-Wermser se zalaže za što više prakse za vrijeme studijaFoto: DW/R. Schlee

Samo dobro obrazovani učitelji sa jakom osobnošću imaju priliku nastaviti taj posao do mirovine, kaže Lehmann-Wermser. Kvota tjelesne i psihičke iscrpljenosti među učiteljima je visoka. Studentica Anika vjeruje kako će posao dobro savladati:

"Uvijek ću biti u situacijama koje će me prenapregnuti ili crpiti. Ali ne vjerujem da ću brzo zapasti u očaj. Dakle vjerujem da imam osobnost koja se može nositi s tim."

Autori: Ramona Schlee / Ivana Zrilić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić