1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kakva je budućnost istočnih susjeda EU?

1. oktobar 2011

EU je tokom samita u Varšavi oštro kritizirala postupke bjeloruske i ukrajinske vlade protiv opozicije. Bjeloruski ambasador je stoga bojkotirao samit.

https://p.dw.com/p/12kDY
Samit u VaršaviFoto: AP

Jedna stolica je ostala prazna u Varšavi. Bjeloruski ambasador otkazao je svoje učešće na samitu EU i njenih istočnih partnera zbog „diskriminacije“ njegove zemlje. Predsjednik Aleksandar Lukašenko nije ni mogao učestvovati na sastanku jer ima zabranu putovanja u zemlje EU.

Lukašenko je naime kritiziran zbog svog autoritarnog režima. EU je u svom završnom saopćenju sa samita zatražila od Vlade u Minsku da oslobodi sve političke zatočenike, potom provođenje slobodnih izbora i politički dijalog sa opoziciom. „Bjelorusija će dobiti milijarde eura pomoći ukoliko ispuni uvjete za to – poštovanje osnovnih prava, dijalog sa opoziciom i slobodne izbore,“ naglasio je poljski premijer Donald Tusk, koji je bio domaćin samita u Varšavi.

Merkelova sa predstavnicima opozicije

Njemačka kancelarka Angela Merkel sastala se na marginama samita sa predstavnicima bjeloruske opozicije. Ona je u razgovoru sa novinarima izrazila ogorčenje političkom situacijom u Bjelorusiji: „Ono što sam čula ne čini me optimističnom moram to potpuno iskreno reći,“ rekla je Merkelova.

Ona je također ocijenila da je vrlo teško reći da li EU uopće u tim uvjetima treba surađivati sa Bjelorusijom na ekonomskom polju. Dio opozicije kritički gleda na tu suradnju, ocjenjujući da ona samo jača režim u Minsku. „Na drugoj strani mora se uvijek gledati na to šta to znači za običnog čovjeka ukoliko se odustane od ekonomske suradnje,“ rekla je Merkelova.

Ukrajina se nada Sporazumu o slobodnoj trgovini

Ukrajinski predsjednik Viktor Januković, čija je zemlja također bila kritizirana, ipak je došao na samit. Ono što je on prije svega morao čuti bile su optužbe zbog procesa protiv njegove protivnice, bivše premijerke Julije Timošenko za kojeg mnogi smatraju da predstavlja politički proces. Poljski premijer Donald Tusk je jasno stavio do znanja da zaključenje Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Ukrajinom nije nešto što se podrazumijeva. „Loš odnos prema opoziciji i povrede ljudskih i građanskih prava jasno otežavaju ukrajinske aspiracije prema EU,“ rekao je Tusk. EU je stoga pozvala Ukrajinu da najprije riješi slučaj Timošenko, koja boravi u istražnom zatvoru pod optužbom za zloupotrebu položaja.

Polen Ukraine EU Nachbarschaftsgipfel in Warschau Wiktor Janukowitsch
Ukrajinski predsjednik bio je na meti kritikaFoto: dapd

Ukrajina se međutim nada da bi već do kraja ove godine mogla potpisati Ugovor o slobodnoj trgovini.

Nema više betonskih zidova

Nakon samita postavlja se pitanje kako bi trebala izgledati daleka budućnost Istočne Europe? Tačnije šest država koje su članice Istočnog partnerstva EU: Armenije, Azerbejdžana, Gruzije, Moldavije, Ukrajine i Bjelorusije. Bliže povezivanje sa EU bila je do sada standardna formulacija u Briselu, ali prijem u EU za ove zemlje nije nešto o čemu se govorilo.

No. u Varšavi su se mogle čuti drugačije izjave. „Onaj ko radi na vrijednostima i osnovnim principima Istočnog partnerstva, približava se sve više EU, mogao bi u konačnici postati i njen član. Više ne postoje betonski zidovi,“ rekao je u Varšavi povjerenik EU za proširenje Stefan Fuele. Bila je to formulacija koja je svjesno neodređeno formulirana. Brisel očito želi otvaranjem jedne takve dugoročne perspektive dati podstreka demokratskim i ekonomskim reformama u svom istočnom susjedstvu. Da Moskva takav razvoj događaja ne želi vidjeti se podrazumijeva.

Autori: Christoph Hasselbach / Zorica Ilić
Odg. urednica: Jasmina Rose