Kakva je budućnost Kosova?

Pogotovo mladi ljudi ne vide pod prismotrom UN-a nikakvu perspektivu:

"Naravno da želimo nezavisnost iako ne znamo ni kakva će tada biti situacija. U svakom slučaju mora biti bolja od sadašnje" - izjavio je jedan student.

S njim se slaže i jedan student glume sa Kosova:

"Sve zavisi od toga kakav status ima naša država. Na primjer, naši glumci, ukoliko žele igrati u nekom filmu negdje u Evropi ne mogu dobiti vizu jer Kosovo nije nezavisna država. Postoji bezbroj ograničenja."

I političari iznose iste argumente. Neprestano govore da se samo u suverenu državu može investirati, da se samo u suverenoj državi mogu graditi škole i univerziteti te obnavljati privreda. Šef UN-ovog predstavništva još uvijek ima zadnju riječ, a prividna vlada je nemoćna. Međutim šta bi se dogodilo sa manjinskim Srbima kojih ima 200.000 na Kosovu, kada bi Kosovo postala nezavisna država? U martu ove godine je grupa Albanaca palila srpske kuće i crkve na Kosovu.

Kod Albanaca jos uvijek ima dosta mržnje prema Srbima, zbog svega što su im u prošlosti učinili. Uprkos tome, Srbi se ne trebaju plašiti, ukoliko Kosovo postane nezavisno, kaže jedna albanska gimnazijalka, koja je odrasla u Njemačkoj:

"Mislim da i oni imaju pravo. Nisu svi Srbi tako loši i ja vjerujem da svi imaju svoja prava. Smatram da bi svaka zemlja trebala biti nezavisna".

Oni Srbi koji nisu pobjegli nakon martovskih nereda, ne vjeruju u albanska obećanja. Oni se ne usudjuju izaći iz svojih enklava, kao što je sjeverni dio Kosovske Mitrovice, odakle je i studentica Adriana:

"Ne, ja u južni, albanski dio grada ne idem plašim se zato što sam Srpkinja - Srbima se u posljednje vrijeme na Kosovu isuviše lošeg dogodilo".

Ulični prodavač Milan, koji u Sjevernoj Mitrovici prodaje cigarete i paste za zube, kaže:

"Ne vjerujem da će Srbi prihvatiti nezavisnost Kosova, Srbi i Albanci ne mogu živjeti zajedno u jednoj državi".

A, upravo je to cilj međunarodne zajednice. Da međunarodna policija i trupe KFOR-a nisu u martu mogli zaštititi srpsku manjinu, stanje bi bilo još teže. Većina promatrača na Kosovu ne smatra da treba kritikovati njemačke vojnike u KFOR-u, kao što to neki čine. To što su se njemački vojnici povukli pred masom, iako su vidjeli da su zapaljene srpske kuće i crkve, mora se kazniti kao greška političara, smatra politolog Enver Hodžaj iz Prištine:

"To što nije postojala nikakva politička odluka UNMIK-a kako bi se trebali ponašati međunarodni vojnici, za mene je sasvim jasno, da njemački vojnici nisu mogli ništa drugo učiniti protiv odlučne mase ljudi".

Konačno bi bilo vrijeme, smatra profesor Hodžaj da Njemačka i ostale međunarodne snage konačno usvoje strategiju o tome šta se treba dogoditi sa Kosovom.