Karadžić i Krajišnik ponovo zajedno u Hagu

Momčilo Krajišnik, koji je iz britanskog zatvora pušten odlukom predsjednika Haškog tribunala Teodora (Theodor) Merona, "odležao" je dvije trećine, to jest nešto više od 13 godina kazne zatvora za zločine progona i prisilnog premještanja Bošnjaka i Hrvata. Nakon dva mjeseca kako je na slobodi, ponovo je u Haškom tribunalu, da brani Karadžića od optužbi za zločine, zbog kojih je i sâm osuđen.

Karadžić koji se brani sâm, najavio je da će glavno ispitivanje trajati šest sati. U prvom dijelu koncentrisao se na period kratke koalicione vladavine nacionalnih stranaka prije rata. Optuženi i svjedok su se složili da su za međunacionalne napetosti koje će dovesti do rata odgovorni bošnjačka strana i tadašnji predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, koji je, po Krajišnikovoj tvrdnji, želio podjelu zemlje.

Podjela Bosne i Hercegovine - "iskrena Izetbegovićeva politika"

"Pošto je stanje u Bosni i Hercegovini došlo do usijanja, ja sam vrlo često od gospodina Izetbegovića jasno čuo da bi najbolje rješenje bilo da se podijeli Bosna i Hercegovina. Sjećam se jednog razgovora, u kojem su gospodin Izetbegović i gospodin Silajdžić došli kod nas u Ženevi i rekli: dajte nam 30 posto Bosne - poslije 33 posto Bosne - dajte nam da se naprave tri entiteta i slobodno idite ako hoćete da se pripojite i udružite sa Srbijom. Ja ne branim gospodina Izetbegovića, ali vjerujem da je to bila njegova iskrena politika", rekao je Krajišnik.

Po njegovoj tvrdnji, Republika Srpska ne bi ni bila proglašena da nije bilo "nelegalnog priznavanja Bosne i Hercegovine", koje su zahtijevali Bošnjaci i Hrvati.

"Pošto definitivno nismo mogli ostati u Jugoslaviji, što smo željeli, zauzet je stav da se sada moramo prilagoditi novim ciljevima. A novi cilj nije bio Jugoslavija, nego Republika Srpska, srpski entitet unutar Bosne i Hercegovine", rekao je bivši predsjednik skupštine tog entiteta.

Podjele koje su u ratu "praktično zaživjele"

Pošto je Izetbegović, po Krajišnikovom svjedočenju, želio podjelu, optuženi Karadžić je dobar dio svog ispitivanja posvetio svom omiljenom iscrtavanju geografskih karata podijeljene Bosne i Hercegovine. Da bi dokazali kako je cijepanje opština po nacionalnom ključu bilo pravo rješenje, optuženi i svjedok su naveli primjer Bihaća.

"Prema ovoj mapi, ti koji bi formirali bihaćku opštinu, na terenu bi sve razgraničili. Normalno je bilo da ovaj dio, koji je zelenom bojom obilježen, bude muslimanska opština. Ovaj dio koji je obilježen plavom bojom, trebalo je da bude srpski dio opštine. Pošto Una prolazi kroz grad Bihać, onda bi bilo normalno da desna strana, naselja i prostor na desnoj strani Une pripadne Srbima, a lijevi Muslimanima", obrazložio je Krajišnik.

"Da li je to predlagano i prije rata ili se sâmo napravilo tokom rata?" upitao je Karadžić.

"Bilo je prijedloga i prije rata, a u toku rata - hajd' da tako kažem - to je u praksi zaživjelo", bio je Krajišnikov odgovor.

Kako su takve podjele u ratu "u praksi zaživjele", o tome u glavnom ispitivanju do sada nije bilo riječi. Kakve su posljedice iscrtavanja mapa bile u Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu i drugim opštinama proglašenim srpskim, nesumnjivo će biti više riječi u unakrsnom ispitivanju zastupnika tužbe koje će uslijediti pošto optuženi Karadžić sutra završi glavno ispitivanje svog svjedoka, bivšeg haškog osuđenika Momčila Krajišnika.

Autor: Dževad Sabljaković

Odgovorni urednik. Svetozar Savić