Karadžić svjedočio u odbranu Krajišnika

Bivši predsjednik skupštine bosanskih Srba, Momčilo Krajišnik je u prvostepenom postupku proglašen krivim za progone, istrebljenja i ubistva nesrpskog stanovništva u Bosni i Hercegovini i u septembru 2006. osuđen na 27 godina zatvora. U žalbenom postupku, koji upravo traje, sudije su prihvatile Krajišnikov zahtjev da ratni predsjednik Republike Srpske bude dodatni svjedok. U obrazloženju su istakli da Karadžić u vrijeme suđenja Krajišniku, "nije bio dostupan", a sada može predočiti nove i značajne dokaze.

Međutim, umjesto direktnog ispitivanja, Krajišnik je samo predočio Karadžićevu pisanu izjavu, a onda su svjedoka ispitivali zastupnici tužilaštva i Krajišnikov branilac za pitanja o "zajedničkom zločinačkom poduhvatu", američki advokat Nejtan Deršovic (Nathan Dershowitz).

"Krajišnik se zalagao za mir"

Karadžić je tvrdio, suprotno navodima optužnice, da Krajišnik nikad nije bio član Predsjedništva Republike Srpske niti se na bilo koji način zalagao za etničko čišćenje ili progon nesrpskog stanovništva, a o osnivanju logora ništa nije znao. Uz to Karadžić je isticao da se Krajišnik i prije i za vrijema rata zalagao za mirno rješenje na osnovu pregovora.

"On ne samo da je bio koncilijantan, on je bio poznat i kao čovek koji razume Muslimane, i sami Muslimani, pa i sam Izetbegović, su molili da u pregovaračkoj ekipi bude uvek gospodin Krajišnik, pošto se oni dobro razumeju. Ja sam imao veoma dobre odnose sa gospodinom Izetbegovićem, viđali smo se i privatno. I on i ja bili smo za očuvanje federacije, za uvođenje demokratije, za smenu komunističkog režima, znači kompletan naš plan je bio takoreći istovetan.Gospodin Krajišnik je celo vreme bio član pregovaračke ekipe. Celo vreme je bio politički proces. To nema veze sa vojnim ciljevima. Apsolutno ne."

Kao svjedok, braneći Krajišnika, koji je, prema optužnici, bio po hijerarhiji vlasti u Republici Srpskoj druga ličnost, Karadžić je počeo i sopstvenu odbranu na procesu čiji početak se još ne zna.

U presudi Haškog tribunala, po kojoj je Krajišnik osuđen na 27 godina zatvora piše da je želio da se bošnjačko i hrvatsko stanovništvo iseli sa teritorija bosanskih Srba i prihvatao je da se mora platiti teška cijena u patnjama, smrti i razaranjima koji su bili potrebni za ostvarivanje takvog cilja, to jest srpske dominacije. Iz istih razloga i Karadžić je optužen za genocid na području jedanaest opština Bosne i Hercegovine.