Karlu del Ponte treba cijeniti

List „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ objavio je tekst u kojem Christian Hillgruber piše o bivšoj glavnoj tužiteljici Haškog tribunala Karli del Ponte. Hillgruber podsjeća da je riječ o usamljenom borcu za pravdu, kako kaže: Karla del Ponte protiv ostatka svijeta. Karla del Ponte je u svojim ambicioznim pokušajima da pred lice pravde izvede sve Srbe, Hrvate, Bošnjake i kosovske Albance, koji su odgovorni za ratne zločine, nailazila na odbijanje, skrivenu opstrukciju i nedostatak podrške. Političari i diplomate iz pogođenih država nisu imali interesa iz, kako Hillgruber navodi, ličnih motiva ili su to radili s ciljem stvaranja mira bez krivičnog gonjenja. Karlu del Ponte, bez obzira što za vrijeme njenog mandata nije došlo do hapšenja „velikih riba“ i izricanja „velikih“ presuda, ipak treba cijeniti. Treba je cijeniti, jer je doprinijela da se okonča praksa nekažnjavanja i da svi moraju izaći pred lice pravde, bez obzira koju funkciju obavljali, političku ili vojnu“, smatra Christian Hillgruber u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Da li je Ivanov marioneta VMRO-DPMNE?

Enver Robelli u listu „Süddeutsche Zeitung“ piše da posmatrači u Skopju strahuju da je novi predsjednik Makedonije samo marioneta vladajuće nacional-konzervativne VMRO-DPMNE. Premijer Nikola Gruevski vodi sve veći nacionalistički kurs i pokušava helensko naslijeđe predstaviti kao dio slavensko-makedonske istorije. Robelli podsjeća da je novi predsjednik protivnik Ohridskog sporazuma i da je do 2005. godine bio pripadnik, danas opozicionih socijaldemokrata. On je promijenio svoj politički front nakon što mu je brat, tada visoko rangirani oficir u policiji, uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u trgovini ljudima“, piše u listu „Süddeutsche Zeitung“.

„Frankfurter Allgemeine Zeitung“ piše da je pobjedom Ivanova, vladajuća patija u Makedoniji samo učvrstila svoju vlast. Izbori su, za razliku od parlamentarnih koji su održani prošle godine, protekli bez prolijevanja krvi što je jedan od uslova za približavanje Makedonije EU. To približavanje koči Grčka zbog imena Makedonija. Ali, novi predsjednik je najavio da će sa Atinom pronaći kompromis. Opštinski izbori, održani u Makedoniji, također su od velikog značaja za ovu balkansku državu. "Ohridskim sporazumom postignutim 2001. godine kojim je spriječen građanski rat zemlja je decentralizovana tako da su opštinama dodijeljena važna ovlaštenja“, podsjeća novinar lista „Franfurkter Allgemeine Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić