Karneval - ismijavanje politike

“Kölle Alaaf!” ili “Helau!” – ti se povici ovih dana mogu čuti širom Njemačke. Naročito u gradovima Porajnja - Kölnu, Bonnu, Mainzu ili Düsseldorfu - tim se uzvicima međusobno pozdravljaju sudionici karnevala: ‘karnevalske lude’ ili ‘Jäcken’.

O historijskom porijeklu Karnevala, Faschinga ili Fastnacht – kako se u različitim krajevima Njemačke ovo vrijeme poklada ili maškara naziva - postoje razlicite teorije. Dok mu jedni korijene vide u srednjovijekovnim narodnim veseljima kojima se obilježavao skori kraj zime i početak posta do uskrsa, drugi idu još dalje i izvor traže u paganskim, predkršćanskim ritualima protjerivanja zlih duhova zime i prizivanja proljeća i sunca.

Izrugivanje vlastima

Sadašnji oblik – poklonici rado govore o ‘visokoj formi’ karnevala – razvio se početkom 19. stoljeća, prije svega u karnevalskim centrima Porajnja, Kölnu i Mainzu. Nastao je za vrijeme najprije francuske, a potom pruske okupacije tih krajeva. Već u to vrijeme karneval je uz nedvojbeno ritualno i religijsko značenje imao i politički karakter: šaljivim uniformama, drvenim puškama i topovima koji ispaljuju konfete parodirala se vojska i vlast.

Ovaj politički aspekt parodije vlasti prisutan je i danas.

U okviru zasijedanja karnevalskih komiteta na kabaretski se način tematiziraju politička zbivanja, a na brojnim kolima karnevalske povorke istaknute su velike figure ili skulpture sa političkim temama. Koje će to teme biti i kako će se skulpture oblikovati – o tome raspravljaju i odlučuju brojna karnevalska udruženja. Izrada pojedinih figura traje ponekad mjesecima.

Politika kao dio svakodnevice

U ovogodišnjem kölnskom mimohodu u pokladni ponedjeljak između ostalog se tematizira pitanje dopinga na olimpijskim igrama u Pekingu, kršenja ljudskih prava od strane ruskog predsjednika Putina, planova njemačkog ministra unutrašnjih poslova Schäublea o sveobuhvatnom policijskom nadgledanju privatnog života gradjana ili spor oko gradnje džamije u Kölnu.

Svaku uspjelu skulputru sa političkim konotacijama hiljade prisutnih karnevalskih luda pozdravlja glasnim uzvicima “Alaaf” ili “Helau”. Čak i u vrijeme tzv. medijske demokracije i bezgraničnih prostranstava interneta ljudi uživaju kada vlastima pokažu dugi nos, kada im se izruguju ili ih mogu parodirati. I to traje sve do pepelne srijede – tada se spaljuje slamnata lutka i karnevalu je kraj. Karnevalske lude postaju ponovo obični građani, vraća se svakodnevica – i počinju pripreme za karneval naredne godine.