Kasna presuda u korist Srebreničana

Vrhovni sud Holandije je kao krajnja instanca potvrdio presude nižih sudova da je ova država odgovorna za smrt trojice Srebreničana koje su holandski Plavi šljemovi u Potočarima izručili Vojsci Republike Srpske i koji su potom ubijeni, prenosi list Neue Zürcher Zeitung.

"Holandija, koju su u ovom slučaju tužile porodice žrtava, odbacivala je krivicu tvrdeći da je holandski bataljon djelovao u okviru UNPROFOR-a, zbog čega se ova država ne može pozivati na odgovornost. Holandija je osim toga tvrdila da njen vlastiti Vrhovni sud nije kompetentan da presuđuje o djelovanju takozvanog Dutchbata (holandskog bataljona).

Vrhovni sud je procijenio kako je ovaj bataljon imao "efektivnu kontrolu" nad onim što se dešavalo u bazi u Potočarima. Djelovanje Dutchbata je bilo kršenje ne samo zakona Bosne i Hercegovine nego i međunarodnih konvencija koje garantuju pravo na život. Ukoliko bi se prihvatili argumenti holandske države kojima se ona branila, to bi značilo da je ponašanje Plavih šljemova u bilo kojoj mirovnoj misiji van svake sudske kontrole, što je za sudije bio neprihvatljiv zaključak.

Ova presuda ne znači da sud državu Holandiju smatra odgovornom za smrt svih Srebreničana. Sud je ustanovio da su u datom trenutku trojica Srebreničana izručena iz kampa u Potočarima, odnosno da im je uskraćeno izdavanje UN-ovih isprava u trenutku kada su već bili poznati brojni izvještaji o masovnim ubistvima. Nekoliko dana ranije, kada je većina civila izručena VRS, to nije bio slučaj.

Ponašanje Dutchbata i masakr u Srebrenici su u očima brojnih Holanđana pečat sramote za cijelu ovu zemlju koja je bitno doprinijela uspostavi i razvoju institucije pravne države u svijetu", piše u listu Neue Zürcher Zeitung.

Grijesi prošlosti u Hrvatskoj

EU je s Hrvatskom dobila još jednu članicu sličnu Grčkoj. Uredno plaćanje poreza u ovoj državi nije nešto što se razumije samo po sebi, a metode izbjegavanja plaćanja su raznovrsne, piše Die Presse i dodaje:

"Hrvati su svjesni kontradiktorne situacije. Kada ih upitate šta najviše očekuju od ulaska u EU, na prvom mjestu ne spominju poboljšanje privredne situacije, nego ističu želje za većim poštivanjem zakona, za nezavisnim sudstvom, efikasnim organima vlasti i manje korupcije u javnim službama.

Istovremeno, mnogi građani i sami učestvuju u korupciji. Raširena je praksa da mnogi ne prijavljuju turiste koje primaju u svojim sobama i apartmanima, kako bi izbjegli plaćanje poreza, a postoje brojni trikovi da se to učini potpuno legalnim. Tipično za to je i ilegalna gradnja u blizini obale. Kuće bez dozvole za gradnju, napravljene uglavnom u blizini plaža, mogle su biti "legalizovane" do određenog datuma. Proces dobijanja potrebnih dozvola se mogao "pomoći" ako se službeniku diskretno preko stola pruži koverta s novcem.

Hrvatska je u EU unijela i jedan granični problem, koji u savremenoj EU ustvari ne bi smio postojati. Riječ je izlazu BiH na more, što presijeca teritoriju Hrvatske. Neum je Hrvatskoj trn u oku još od proglašenja nezavisnosti ove države. Problem je posebno dobio na težini otkako je Hrvatska počela da gradi autoput od granice sa Slovenijom ka Dubrovniku. Pojavila se ideja da se gradnjom mosta preko Pelješca zaobiđe Neum, što je izazvalo protivljenje u BiH. Kad Hrvatska postane članica Šengenskog sporazuma, onda će granica kod Neuma odista postati vanjska granica EU sa svim mogućim konsekvencama.

U BiH postoji prijedlog da se gradi autoput u blizini Neuma koji bi istovremeno bio koridor ka Dubrovniku. To podsjeća na rješenje kojim je nekada Zapadni Berlin bio povezan sa zapadnim dijelom Njemačke. Rješenje bi trebala ponuditi međunarodna komisija. Odluka o rješenju će na kraju najvjerovatnije biti donesena posmatrajući finansijske faktore. Hrvatska, naime, nema novca da sama izgradi most do Pelješca", piše Die Presse.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić