Kasni proširenje kruga Šengenskih zemalja

Vrhunski programeri rade dan i noć, ali zadatak je prevelik. Suviše kompleksna je baza podataka koja bi trebala omogućiti bezgranično putovanje u čtiavoj Evropi. Šengenski informativni sistem II - naziv je kompjuterske mreže u kojoj bi trebali biti sakupljeni otisci prstiju i fotografije osuđenih kriminalaca jednako kao i sumnjivih osoba, odnosno odbijenih potražilaca azila. Prvovobitno je bilo predvideno da baza podataka bude gotova do sredine sljedeće godine. Sada je medutim jasno da se taj rok neće moći poštivati. Za nove zemlje članice sa istoka Evrope to bi moglo značiti da će možda i dvije godine duže no što je bilo planirano morati čekati sa uklanjanjem kontrolnih rampi na granicama. U Češkoj i Poljskoj neki govore o namjernom šikaniranju, što medutim Nijemac Martin Šulc, predsjendik Kluba poslanika Socijaldemokrata u Evopskom paralmentu odlučno odbacuje:

"Postoje uvjeti koji moraju biti ispunjeni. Šengenski informacijski sistem izuzetno je kompleksan i oni koji će imati pristup tom sistemu morati će ispuniti određene kriterije. Ukoliko u to postoje opravdane sumnje, bolje je pričekati da se sve sumnje otklone umjesto da se nove države uključuju u nedovršen i nepouzdan sistem, što bi na kraju krajeva dovelo do toga da on uopće ne funkcionira. "

Temeljitost i kvaliteta važniji su od brzine - to je načelo po kojem se orijentira i europski komesar za pravosude Franko Fratini. Po njegovom mišljenju Evropa treba novi informacijski sistem kakko bi se s jedne starne omogucila veca sloboda putovanja, a s druge starne ostavrila efikasnija kontrola granica, te uspješnija borba protiv kriminala i terorizma. Istovremeno, tvrdi Fratini, sistem pruža nove mogucnosti zaštite podataka. Brojni poslanici Evropskog Parlamenta u to sumnjaju.

Korištenje i pohranjivanja licnih podataka mora biti dopušteno samo na osnovu jasnih kriterija. Pri tom se ne radi toliko o pitanju pohranjivanja tzv. Biometrijskih podataka poput otisaka prstiju ili profila lica, o tome su stavovi uglavnom jedinstveni. Mnogo veci problem predstavlaj pitanje ko bi u budućnosti trebao imati pravo pristupa tim informacijama.

Evropski ministri unutrašnjih poslova i pravosuda tražili su da se pristup podacima omogi i tajnim službama, Evropski Paralemnt je to, medutim, odbio objašnjava Šulc:

"Njemački minsitar unutrašnjih poslova htio je potkopati obavezu striktne podjele polja djelovanja policije i obavještajne službe koja je propisana u njemačkom Ustavu. On je htio na evropskoj razini nametnuti drugačiju odluku kojom bi se tajnim služabma generalno omogućio pristup Šengenskom informacionom sisitemu. Ta mu nakana medutim niej uspjela."

Evropski Paralement svojom odlukom želio je ojačati svoju poziciju čuvara građanskih prava. Protiv veće slobode putovanja oni, naravno,nemaju ništa.