"Katarina Velika" u Sarajevu

Katarina Vit (Witt) bila je jedan od najljepših cvijetova u „herbaru olimpijskih sjećanja“ u Sarajevu starom 25 godina. Ali, svoje iskustvo nije prenijela mladima. Jedna od najmarkantnijih figura 14. Zimskih olimpijskih igara plijenila je ljepotom i elegancijom. 19-ogodišnja djevojka iz Karl Markst Stadta (Chemniz) okitila se na Koševu prvim olimpijskim zlatom! Njena elegancija i sigurnost, njen dvostruki „aksel“ i njeno mladalačko lice ostavljaju publiku bez daha“- govorila je čuvena zagrebačka TV- komentatorka Milka Babović, koja nam je prva približila raskoš umjetničkog klizanja. Na treninzima uoči olimpijskog nastupa, novinari i publika su se tiskali da je bolje pogledaju - da joj se dive.

Najljepše lice socijalizma

Njujorški „Tajms“ (Times) napisao je za djevojku iz DDR-a: “To je najljepše lice socijalizma“! Kada je 1988. poslije drugog “olimpijskog zlata” u Kalgariju (Calgary) prihvatila ponudu magazina “Playboy” da se naga slika na njegovim stranicama, taj je broj prodan do posljednjeg primjerka!

Bilo je to drugi put u istoriji magazina - prvi put kada se za “Playboy” slikala slavna diva Merilin Monro (Merilyn Monroe). Kritičarima iz sportskih krugova je uzvraćala, kako je njeno tijelo dio njenog imidža.

Praćena po nalogu tajne policije

Odmah poslije “olimpijskog zlata” u Sarajevu dobila je “zlatni orden zasluga za narod” u tadašnjem DDR-u, dok su je čitaoci lista ”Junge Welt” izabrali za najbolju sportašicu u tada socijalističkoj zemlji. Nakon “bijele olimpijade” u Kalgariju dobila je “specijalnu dozvolu” Honekerovog režima da nastupa u američkoj reviji “Holiday on Ice”. No, u Sarajevu su sportaši DDR-a imali “ograničeno kretanje”. Petnaestak godina kasnije na svijetlo je izašla informacija da je njen kolega iz mladosti Ingo Štojer (Ingo Steuer) koji danas trenira evropske prvake u paru ( EP Helsinki 2009) po nalogu “tajne policije DDR-a” pratio svaki korak Katarine Vit u inostranstvu. Ali, ne samo nje.

Katarinine “suze za Sarajevo”

U posebnim”stassy” aktima nakon “pada zida” on je naveo da su ponekad “paravili tulum” u hotelskim sobama, ali da o Katarini nema nikavih “sumnjivih” informacija. Katarina se danas distancirala od ovog tenera, koji potiče iz Kemnica (Chmeniz).

„Sarajevo je moj grad nezaborava“ kazala je u suzama na Televiziji, kada je vidjela srušenu dvoranu ZETRA. Među prvima se odazvala pozivu Sarajeva i Olimpijskog komiteta kada je „bos“ Međunarodnog olimpijskog komiteta (IOC) Huan Antonio Samaran, uz poomoć svoje Barselone, „obnovio“ ZETRU.

Pokušala je sa svojom trenericom, autoritativnom Jutom Miler (Jutta Müller) da se vrati na „olimpijski led“ u Lilehameru 94. godine. No, nije uspjela osvojiti medalju – bila je tek sedma.

Katarina Vit je gotovo deceniju (1991-2008) nastupala u profesionalnoj američkoj reviji, te je postala jedna od najpoznatijih sportašica u SAD. Snimila je nekoliko filmova: “Carmen on Ice“1989. (Karmen na ledu), Ledena princeza (Die Eisprinzesin) 1995. i „Ronin“ 1998. Iste godine, kada se oprostila od „olimpijske ledene piste“ objavila je autobiografsku knjigu “Meine Jahre zwischen Pflicht und Kür“ (Moje godine između obaveze i opuštanja). Rijetko je koja njemačka sportašica uspjela toliko dugo ostati u „žiži“ svjetske javnosti.

“Ljepota koja vrijeđa”

Nastupajući u Sjevernoj Americi, vrlo je često bila gost različitih televizijskih emisija u domovini. Pred kraj bogate karijere olimpijska pobjednica iz ZETRE za RTL iz Kelna bila je voditelj i glavni član revije „Let´s Dance“ gdje su plesali poznati iz svijeta sporta, estrade, filma i politike.

“Najljepše lice socijalizma“ (rođena 1964.) u privatnom životu, zbog obaveza u putovanja, nije uspjela naći „životnog saputnika“. To je „ljepota koja vrijeđa“ rekao bi poznati nobelovac, književnik, diplomata i filozof Ivo Andrić. Danas živi u Berlinu i prava je šteta što svoje bogato klizačko iskustvo nije prenijela na mlađe naraštaje. Ali, nikad nije kasno. Ni za udaju, ni za „djecu na ledu“. Niti za neki poziv iz Sarajeva – grada „prvog olimpijskog sjaja“.