Katastrofalna privatizacija koči Bosnu i Hercegovinu

"Bilo je grozno prija, ne mogu vam to opisati, sad imam ovo dvije godine, otkako smo privatizirani ima posla, al nek ima fala Bogu, ali zato ima i plaća i sve, uplaćeno nam je zdravstveno penzijsko, sve najbolje u ove dvije godine.“

Tako priča Arizedin Prgud, uposlenik Hepoka, predratnog mostarskog giganta, kojeg je, kad je već bio na izdisaju, kupila srbijanska tvrtka „Vino Župa” iz Aleksandrovca i sarajevski Amko Komerc. Hepok je, na žalost, rijetka uspješna privatizacijska priča u BiH. Radnici Hidrogradnje, Krivaje, Tvornice duhana Mostar, i mnogih drugih nisu imali sreću da njihove kompanije kupi ozbiljan investitor, koji će ih razvijati i radnicima osiguravati posao i plaće.

Za novac prodano tek pet posto državnog kapitala

Jedan od zahtjeva iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kojeg je BiH potpisala s Europskom unijom je privatizacija između 50 i 60 posto državne imovine. Federacija BiH od početka privatizacije 1999. do danas uspjela je privatizirati 42 posto državnog kapitala. Ali uglavnom bezvrijednim certifikatima, dok je za novac prodano samo nešto više od pet posto državnog kapitala. Država je od tako provedene privatizacije zaradila tek nešto više od pola milijarde maraka. Ekonomski analitičar Dnevnog avaza Adi Hadžiarapović kaže kako u proteklih nekoliko godina Federacija BiH nije uspijela prodati ni jednu vrijedniju kompaniju, iako se imalo što prodati, te kako su krivci nesposobna vlast i loši zakoni.

„Nažalost ono što je privatizirano, nakon privatizacije je uništeno jer je privatizacija izvršena bezvrijednim certifikatima, koje su potom pokupovali, većinom, inozemni investicijski fondovi, čiji je cilj uglavnom bio prodaja imovine i ostanak radnika bez posla, kaže Hadžiarapović za Deutsche Welle.

Vlada pooštrila kriterije

Direktor Agencije za privatizaciju Federacije BiH Enes Ganić kaže kako je preuzimanjem dužnosti federalnog premijera, Mustafa Mujezinović predložio, a Vlada prihvatila, strožije uvjete privatizacije, kako bi se eliminirali neozbiljni kupci, zbog čega su tvrtke i nakon privatizacije propadale, a radnici ostajali bez posla. Također je odlučeno da se ne prodaju profitabilne kompanije, poput Telekoma, koje dividendu uplaćuju u proračun. On kaže kako je to jedan od razloga zbog čega je u ovoj godini, od planiranih devet, privatiziran tek dio državnog kapitala u samo jednoj kompaniji i to u sarajevskom Unisu.

„To je jedan od razloga. Drugi problem je recesija. Imamo investitore svjetskih razmjera, za koje čujemo da su proglasili bankrot. Interes za privatizacijom je opao kao posljedica recesije, ali i zbog ovih principa koje je vlada usvojila, čime je podigla kriterije, kaže za Deutsche Welle direktor Federalne agencije za privatizaciju.

Recesija ne može biti izgovor

Ekonomski analitičar Hadžiarapović, međutim, kaže kako, političari zapravo otežu s privatizacijom jer su tvrtke u državnom vlasništvu idealno mjesto za uhljebljenje zaslužnih i isluženih stranačkih kadrova, ali da to neće dugo trajati jer i uspješnim državnim kompanijama, koje su uspješne jer imaju monopolsku poziciju stalno opada profitabilnost, a time i tržišna vrijednost. Uz to, dodaje, kompanijama se nastoji umanjiti vrijednost, kako bi ih se, raznim mešetarenjima, što jeftinije prodalo i jedan dio novca stavio u vlastite džepove, a drugi u stranačke blagajne. Tvrdi i kako recesija ne može biti opravdanje za neprovedbu privatizacije.

„Recesija kao razlog neuspjeha privatizacije ne može se prihvatiti jer u vrijeme trajanja krize nije raspisan ni jedan tender ili bar javni poziv za iskazivanje interesa investitora, pa da se vidi kako tržište reagira”, kaže Hadžiarapović.

Ganić kaže kako će Agencija Vladi predložiti nove metode privatizacije kako bi se stimulirali investitori. Predložit će da vlasnici porezne i dugove za mirovinsko osiguranje novokupljenih kompanija mogu otplaćivati u ratama. Uz prodaju putem burze, koju Agencija baš i ne preferira, predložit će i privatizaciju po modelu javno-privatnog partnerstva, koje je, kaže, sada u trendu na Zapadu. Hadžiarapović, pak, misli kako se radikalno moraju izmjeniti postojeći propisi i cijeli proces privatizacije ubuduće provoditi transparentno.

Autor: Milan Šutalo

Odg. urednik: Svetozar Savić