1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kina - izazov Evropi

Zhang Danhong18. maj 2006

Odavno su prošla vremena kada je Kina bila samo slagaonica proizvoda za svjetsko tržište. Za Evropu je Kina već odavno postala ozbiljna konkurencija. U Africi i Latinskoj Americi je Kina ne samo suparnik u brobi za energiju i sirovine, već su ova dva kontinenta postala i važna tržišta za jeftine proizvode široke potrošnje iz Kine.

https://p.dw.com/p/AVkT
Kina je sve važniji faktor u svjetskoj privredi - glavni ulaz u Kinesku nacionalnu banku u Pekingu
Kina je sve važniji faktor u svjetskoj privredi - glavni ulaz u Kinesku nacionalnu banku u PekinguFoto: AP

Za mnoge evropske političare je još gore od konkurencije na polju ekonomije činjenica da tzv. "kineski model", poznat i pod nazivom "konsenzus iz Pekinga" nalazi sve više pristalica u svijetu. Dirk Messner, diraktor Njemačkog instituta za razvojnu politiku objašnjava što se pod time može razumjeti:

«Kao "Konsenzus iz Pekinga" označava se mješavina autoritarnog oblika političke vladavine, usmjerene tržišne privrede i principa nemješanja u unutrašnje stvari drugih zemalja. S tim konceptom Kina se pojavljuje u Africi i latinskoj Americi kao partner, nudi suradnju. Taj koncept je naravno suprotan zapadnom sistemu tržišne privrede, liberalne demokracije i miješanja u unutrašnje stvari drugih zemalja. Otuda tu dolazi do sukoba.»

Između Kine i Evrope postoji, međutim, i široko polje dobre suradnje. Prije svega na polju energetike. Peking se nalazi u fazi planiranja energetske politike za sljedeća desetljeća, i Evropa bi mogla utjecati na oluku, da li će se ubuduće više koristiti atomska energija, ili će se i nadalje davati prednost fosilnim izvorima energije, poput ugljena i nafte. To će svakako imati posljedice po svjetsku ekologiju – jedno od područja gdje bi Evropa također željela uže surađivati sa Kinom.

1999 godine je na inicijativu tadašnjeg njemačkog kancelara Schroedera i kineskog premijera Zhu Rongjia pokrenut tzv. Dijalog pravnih država, čiji je cilj demokratizacija Kine, izgradnja pravne države i zaštita ljudskih prava. Dirk Messner smatra da je usprkos svim kritikama, taj dijalog i dalje važan:

«Kina je zanimljiv fenomen, jer na jednoj strani nastaje privredni gigant, koji je na mnogim područjima, uključujući i tehnologiju na samom svjetskom vrhu, a s druge strane u zemlji živi oko 400 siromašnih. Liberalizacija zemlje sa sobom nosi i velike opasnost. Zemlja bi se mogla destabilizirati, a nestabilna Kina u svjetskoj politici predstavlja pravu noćnu moru.»

Zbog toga su stabilni ekonomski razvoj, stabilni socijalni odnosi i jačanje institucija pravne države od velikog značaja, ne samo za Kinu već i za Evropu.