Kina: naprijed u prošlost

Proces protiv bivšeg političara Bo Xilaia u Kini, privukao je dosta pozornosti i na Zapadu. Kineska Komunistička partija je tim procesom pokušala da podvuče crtu pod najveći politički skandal proteklih desetljeća. S tim nekadašnjim političarom iza rešetaka nestaje nositelj nade takozvanih "Novih Lijevih". Međutim, neomaoistička politika, koju je on pokrenuo, živi dalje. Nastavio ju je i provodi upravo njegov politički protivnik, novi šef države i partije, Xi Jinping.

Stručnjaci za Kinu već duže vrijeme primjećuju okretanje novog kineskog političkog vodstva u smjeru maoističke retorike. Hongkonški publicist Willy Lam upravo piše knjigu o Xi Jinpingu. Navodi da je Xi, otkad je u studenom prošle godine imenovan za šefa partije, krenuo je konzervativnim smjerom, koji bi se mogao nazvati maoističkim. Novi šef države i partije se doista u određenoj mjeri poziva na Maovu ostavštinu. Poduzeo je određene mjere s ciljem da se partija očisti od "ekstravagancije" i korupcije.

Sedam tabu tema

Pored toga je, navodi Willy Lam, novo stranačko vodstvo pojačalo i kontrolu ideologije i masovnih medija. Taj novinar iz Hongkonga pritom upućuje na takozvani "dokument br. 9". U tom papiru, koji cirkulira diljem zemlje u stranačkim krugovima, se izričito upozorava od sedam opasnosti po državnu ideologiju. Riječ je o temama, kojima se ne bi smjeli baviti ni mediji, ni škole, a niti sveučilišta, a to su: univerzalne vrijednosti, civilno društvo, građanska prava, sloboda medija, neovisnost sudstva, greške partije u prošlosti i privilegije kadrova.

Od srpnja 2013. se već usmjeravaju mediji. Kako se navodi u državnim Narodnim novinama, kvaliteta novinarstva je popustila, zbog čega više od 300.000 medijskih djelatnika mora pohađati višednevne tečajeve, u kojima im se približavaju "ključne vrijednosti".

Sebastian Heilmann, stručnjak za Kinu sa Sveučilišta u Trieru, u ponovnom približavanju maoističkim predodžbama vidi prije svega retorički potez. "Političko vodstvo želi podršku u lijevom spektru društva. I to se ne bi trebalo podcijeniti. Čak u južnokineskoj provinciji Guangdong, koja je u gospodarskom usponu, 38 posto stanovništva naginje ljevičarskim pozicijama. A naginju i izvjesnoj Mao-nostalgiji. Tu se radi o pitanju socijalne pravde i to su velike snage, koje nijedno kinesko vodstvo ne može ignorirati", ističe Heilmann, obazirući se pritom na sve veći jaz između bogatih i siromašnih u Kini.

Dvostruka igra

Međutim, ne ostaje sve na čistoj retorici. Vlada Xi Jinpinga je dala zatvoriti brojne neistomišljenike. Uhićeni su, među ostalim, vodeći zastupnici takozvanog "konstitucionalizma". A samo su zahtijevali da vlada poštuje okvirne uvjete kineskog ustava.

Također su se na meti našli borci za građanska prava, koji su tražili transparentnost imovinskih stanja stranačkih dužnosnika. Pritom je Xi Jinping i sam za jedno od težišta njegovog mandata postavio suzbijanje korupcije.

Za listopad je zakazan treći plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Narodne republike Kine. Tada će se najvjerojatnije predstaviti planovi gospodarske reforme nove vlade. Računa se s programom koji je više orijentiran na konzum unutar zemlje i veće poduzetničke slobode, kako bi se mogao održati gospodarski rast. Stručnjak za Kinu, Sebastian Heilmann, prije svega očekuje da će doći do veće pomoći za mala i srednja privatna poduzeća. Što zasigurno nije ljevičarska politika. Heilmann tu govori o "dvostrukoj igri": "Na području gospodarskih reformi postoji jasno opredjeljenje. A na području politike se želi provesti konsolidacija moći - a za tu svrhu onda i dolazi do posezanja za ljevičarskom retorikom."

Willy Lam napominje da se gospodarstvo "može u određenom obujmu liberalizirati. Ali u političkoj i ideološkoj areni se i dalje vrši striktna kontrola, a mišljenja, koja odstupaju, se ne toleriraju."

Autori: Matthias von Hein / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić