Kina više nije zemlja sa najnižim plaćama?

Brojni radnici o ovakvim povećanjima plaće mogu samo sanjati: 1. januara je lokalna vlada kineskog glavnog grada donijela odluku o povećanju minimalne plaće za 8,6 posto. Od 1. februara ovaj primjer slijedi i industrijsko područje na jugu Kine Shenzhen. Donja granica kada ja riječ o plaćama u ovoj zemlji je podignuta na 1.500 yuana što je oko 185 eura.

Plaće u Kini zadivljujuće rastu. Prema podacima Ministarstva za rad i socijalnu skrb plaće su širom zemlje prošle godine porasle za dobrih 20 procenata. Glavni razlog je rastući nedostatak radne snage u Kini, kaže ekspert za kinesko tržište rada Liu Kaiming sa Instituta of Contemporary Observation iz Shenzhena. "Vidi se da od 2004. godine glavnu radnu populaciju čine ljudi koji su rođeni nakon 1980. godine. Ali zbog plana rađanja opada broj radne snage."

Nedostatak radne snage posebno je primjetan u sektoru sa nižim plaćama. U tekstilnoj branši, ali i u industriji igračaka, sve više preduzeća se, zbog plaća koje rastu, odlučuje prebaciti proizvodnju u Vijetnam, Kambodžu ili Bangladeš. Vrijeme u kojem je Kina bila zemlja sa najnižim plaćama je očito prošlo. Kinesko vođstvo aktivno podupire rast plaća.

"Made in America - again"

Čak je zaustavljen i dugogodišnji egzodus američkih preduzeća u Kinu. Boston Consulting Groupe je u decembru prošle godine objavio izvještaj pod nazivom "Made in America, again". U tom izvještaju se navodi da američka industrijska preduzeća za domaće tržište ponovo sve više obavljaju proces proizvodnje u Sjevernoj Americi. Osnovni razlog za to leži u činjenici da porast produktivnosti ne može biti kompenziran u Kini zbog sve većih plaća. Nasuprot tome u SAD-u se smanjuju plaće i istodobno raste produktivnost. K tome još dolazi i rast vrijednosti kineskog yuana u odnosu na slabi dolar.

Povećana potrošnja

Hal Sirkin, autor pomenute studije "Made in America, again", računa sa tim da će troškovi proizvodnje u Kini do 2015. godine kod velikog dijela proizvoda biti samo još deset posto manji nego u SAD-u.

U Njemačkoj industriji ovakav trend kao u američkoj nije primjetan, kaže Alexander Waldmann iz Odbora za azijsko-pacifičko područje pri njemačkom Savezu industrijalaca. Naprotiv: njemačka preduzeća proizvode u Kini u osnovi na području visokih tehnologija i shodno tome ionako moraju plaćati velike lične dohodke. Za ova preduzeća kvalificiranost radne snage predstavlja veću ulogu od pitanja visine plaće, kaže Waldmann.

Autori: Christoph Ricking / Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Marina Martinović