Kineski izazov

Kada je prije tri godine Poljska zajedno sa devet drugih zemalja istočne i južne Evrope postala članicom EU, Njemačka je kao uvjet postavila ograničenje slobodnog priliva radne snage iz novih zemalja članica, kako bi zaštitila vlastito tržište rada. U to doba zemlja je imala preko pet miliona nezaposlenih. To ograničenje je trebalo trajati do 2009 godine, ali u međuvremenu njemačkoj privredi die odlično, sada se pokreće rasprava da li bi ograničenje trebalo ukinuti i ranije.

Kina postaje sve značajnija za svjetsku privredu. Po brutto-nacionalnom proizvodu ona je Njemačku sa trečeg mjesta u svijetu potisnula na četvrto, a sljedeće godine se očekuje da je joj odnijeti i titulu svjetskog prvaka u izvozu. Jedan od pokazatelja kineskog uspona je i Fortuna-lista 500 najuspješnijih kompanija u svijetu. Iz Kine na listi se nalaze 24 firme, četiri više nego prošle godine. Niti jedna druga zemlja u svijetu nije ostvarila takav rast. Koja je tajna uspjeha?

Desetljećima je njemačka marka bila pojam vrijedne, stabilne i sigurne valute. Kao platežno sredsrtvo ona je u Zaparnoj Njemačkoj uvedena 1949 godine. Osnova jjene stabilnosti nije, međutim bila samo snaga njemačke privrede, već i uspješna i konzekventna polčitika Njemačke Savezne banke, Deutsche Bundesbank. Ona je i osnovana krajem jula 1957 godine sa osnovnim ciljem da se brine za stabilnost marke. Njeno osnovno sredstvo za obranu valute bila je zakonski zagarantirana nezavisnost od politike. Nerjetko je to vodilo i do sukoba sa različitim ministrima. Ali bankari su očuvali nezavisnost.