Kipar i Evropska unija

U srijedu 16. Maja komesar Evropske unije Joaquin Almunia je dao "zeleno svijetlo” za uvodjenje Eura kao platežnog sredstva od 1. Januara 2OO8. na Kipru te na Malti. No zajednička evropska valuta će zbog podijele Kipra u svakom slučaju doći samo na grčki dio otoka. Turski Kiprani bi to takodjer željeli, čak insistiraju da budu integrirani u Evropsku uniju. Medjutim neriješeni konflikt na Kipru predstavlja najveću smetnju za njihovu potpunu integraciju u Evropsku uniju.

"Posljednji podijeljeni glavni grad Evrope" – tako se govori za Nikosiju. Glavni grad Kipra je od 1974. podijeljen zidom koji je podignut na onim mjestima kuda ide granica. Početkom ove godine jedan dio zida u ulici po imenu Ledra je uklonjen: najprije sa turske a potom i sa grčke strane. No granični prelaz još uvijek nije otvoren jer je ovo područje minirano. Postoji inicijativa za otvaranje ove ulice na kojoj zajedno rade i turski i grčki komunalni političari uz podršku novo-izabrane grčke gradonačelnice Nikosie, Eleni Mavrou, koja o tome kaže:

”Možda rušenje zida u Ledra ulici ne znači ponovno ujedinjenje Nikosije. No to je ipak veliki napredak za grad, pogotovo simbolično. Mi smatramo da uklanjanje zida na tom mjestu pomalo približava ljude sa obje strane”.

Medjutim da li pad jednog dijela zida u Nikosiji predstavlja važnu tačku daljeg razvoja to ovisi od brojnih faktora. Cilj kiparskih Grka i dalje ostaje rušenje cjelog zida oko Nikosije. No do toga će doći samo uz povlačenje turske vojske sa cijelog otoka smatra predsjednik parlamenta Dimitris Christofias.

”Takozvani ”Zid srama” predstavlja zapravo okupaciju te liniju razdvajanja, čemu nije doprinijela grčka Republika Kipar koja tako nešto ne podržava. To podržava turska okupaciona sila”.

Potpuno povlačenje turske vojske sa zaposjednutog sjevernog dijela otoka i dalje je glavni zahtijev za grčko-kiparsku stranu - i jedan je od razloga zašto je ona na referendumu u Aprilu 2OO4. odbila plan UN-a o ponovnom ujedinjenju otoka. Turskim Kipranima su ruke trenutno vezane. Svaki korak vodećeg predstavnika turskih Kiprana, Mehmeta Ali Talata u prvacu približavanja ka grčkom dijelu otoka pomno promatra turska vojska. Prema riječima Erdila Namija, predsjednika turske trgovinske komore, političko riješenje se može postići samo privrednim približavanjem dvije strane:

”Ono što mi tražimo od Evropljana je to da se ovo područje promatra sa jednakim aršinima. Jedna vrata moraju za obje strane biti jednako dugačka. Dakle ne za jednu stranu 2 a za drugu 24 metra. Samo tada bi politički razgovori potrajali, svejedno da li 1 ili 2O godina, to nije važno. Za nas je važno da se možemo baviti trgovinom kako bi se privredno jedanko razvijali"

Od 1. Januara 2OO8. Republika Kipar će najvjerovatnije biti primljena u Euro-zonu, ali samo grčki dio otoka, jer za turski, sjeverni, ne važe evropski sporazumi. Jedna grupa grčkih i turskih poduzetnika se u medjuvremenu zalaže da se Euro kao platežno sredstvo uvede na obje strane otoka. Evropska unija trenutno traži puteve kojima bi poduzela direktne trgovinske odnose sa turskim dijelom Kipra. Ministri vanjskih poslova Evropske unije su početkom ove godine donijeli zaključak da bez oklijevanja započnu razradu jednog posebnog pravilnika o direktnoj trgovini. Predsjednik Republike turskih Kiprana, koju je inače priznala samo Turska, Mehmet Ali Talat kaže da u tom smislu mnogo očekuje od njemačkog predsjedavanja Evropskom unijom:

"Mi smo vladi u Berlinu prenijeli naše potrebe. Očekujemo da pitanje direktnih trgovinskih odnosa dodje na dnevni red i bude omogućeno. Mi želimo da možemo direktno da pokrenemo trgovinu sa sjevernog dijela otoka, a ne kako je predložila grčka strana, preko luka i aerodroma na jugu Kipra”.