Protesti na Kipru urodili plodom

Sitni ulagači biće drugačije tretirani nego oni koji imaju velike sume novca na bankovnim računima, izjavio je šef eurozone Jeroen Dijsselbloem nakon sinoćnje telefonske konferencije sa kiparskom vladom. To znači da je odluka eurozone, koja je posljednjih dana probudila duhove, promijenjena i to za ulagače koji u kiparskim bankama imaju do 20.000 eura. Oni neće morati plaćati jednu vrstu specijalnog poreza na njihove ušteđevine u iznosu od 6,7 posto od sume koju posjeduju u banci. Ali zato će oni koji imaju od 20.000 do 100.000 eura morati izdvojiti za državu 6,7 posto od dume novca, koji imaju u banci. Tako se kaže u najnovijim informacijama, koje prenosi britanska novinska agencija rojters, čiji su novinari na uvid dobili dokumenat o kojem danas trebaju glasati poslanici kiparskog parlamenta. Kipar međutim i dalje mora prikupiti sumu od 5,8 milijardi koja je zajedno sa deset milijardi eura iz paketa spasa eurozone, potrebna da se spriječi bankrot ove zemlje.

Talas ljutnje i nezadovoljstva

Jučer niko nije želio preuzeti odgovornost što se sitnim ulagačima uzima dio njihovih ušteđevina u cilju spašavanja eura. Simon O'Connor, glasnogovornik komesara za monetarna pitanja Ollija Rehna izjavio je jučer da se radilo o odluci koja je jednoglasno usvojena od strane svih ministara finansija eurozone uključujući i predstavnike Kipra.

Prvobitna odluka eurozone predviđala je da sitni ulagači sa ušteđevinama do 100.000 eura moraju platiti 6,7 posto, dok bi oni sa preko 100.000 eura morali platiti državi 9,9 posto od sume koju imaju u banci. Ova odluka izazvala je talas ljutnje i nezadovoljstva. Eksperti su upozoravali da je riječ o ubiranju "harača", kršenju zakona, oduzimanju privatne svojine, čak i o zaplijeni imovine.

Pogođeni ruski ulagači

Sharon Bowles, predsjedavajuća Ekonomskog i monetarnog odbora pri Evropskom parlamentu se, za razliku od njegovih kolega, svo vrijeme žalio da je prvobitna odluka po kojoj sitni ulagači moraju izdvojiti 6,7 posto od svojih ušteđevina za spas Kipra spretno označena kao vrsta poreza kako Evropska Unija ne bi formalno prekršila zakon o sigurnosti uloga manjih od 100.000 eura. Ali tom odlukom im je bila oduzeta zaštita, koja im je svo vrijeme bila obećana, izjavio je Sharon Bowles, predsjedavajuća Ekonomskog i monetarnog odbora pri Evropskom parlamentu.

Najnovijom odlukom eurozone sada će najviše biti pogođeni ruski ulagači. Sam predsjednik Rusije, Vladimir Putin, je jučer izjavio da je ta odluka nefer i opasna. Rusija je Kipru prije dvije godine odobrila kredit u visini od 2,5 milijardi eura. Kipru će se produžiti rok za otplatu kredita, ali sada se može očekivati da će se pritisak iz Moskve na vladu u Nikoziji enormno povećati. O promijenjenoj odluci eurozone međutim još raspravlja i kiparski parlament.

Autori: Christoph Hasselbach / Jasmina Rose

Odgovorna urednica: Marina Martinović