1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kipar: Skok u provaliju

20. mart 2013

Odluka Kipra da odbaci paket spasa eurozone je pogrešna. To je uzimanje zaleta za skok u provaliju, koji pored bankrota zemlje znači i izlazak iz eurozone.

https://p.dw.com/p/180WF
Foto: AFP/Freier Fotograf

Kiparski parlament napravio je fatalnu grešku. Odbacivanje uslova za dobijanje paketa spasa eurozone u visini od 10 milijardi eura imaće fatalne posljedice kako za Kipar tako i za preostalih 16 članica eurozone. Spremnost Evropske unije da posrnulim bankama i skoro u potpunosti nelikvidnoj zemlji pomogne sa 10 milijardi eura bila je više nego velikodušna ponuda Evropske Unije i Međunarodnog monetarnog fonda.

Parlament u Nikoziji je na pritisak razljućenih vlasnika bankovnih računa dao apsurdno obrazloženje. Ne radi se o tome da se Kipru nametne strana vladavina ili da se sprovedu njemački hegemonijalni interesi. Radilo se samo o spašavanju mini države, koja će, ako ne dobije pomoć, od juna biti nelikvidna.

Deutsche Welle Hintergrund Deutschland Bernd Riegert
Bernd Riegert, urednikFoto: DW

Sopstveni udio od 5,8 milijardi eura u spašavanju Kipra je potpuno primjerena suma. Da ulagači i bankovni klijenti treba da učestvuju u spašavanju Kipra zajednička je odluka svih država eura, uključujući i kiparsku vladu. Kipar je godinama živio iznad svojih mogućnosti. Poslovni model da se niskim porezima i slabim kontrolama bankovnog sektora privuče strani kapital propao je još proteklog ljeta. Vlada Kipra je sama podnijela molbu za pomoć, jer su se podržavljene banke potpuno preračunale. Dugovi prijete da uguše Kipar. Tobožnja pobjeda bijesnih štediša tu ništa ne može promijeniti.

Sada bi eurozona morala pod hitno ući u pregovore sa Kiprom ako želi da spasi ovu zemlju. Do juna još ima vremena da se pronađe rješenje. Teško je razumjeti da su se ministri finansija eurozone tako preračunali. Zato im se pripisuju loš menadžment i grube greške u komunikaciji.

Ima li izlaza?

Kiparska vlada još ima mogućnost da prikupi novac. Umjesto specijalnog depozita na bankarske uloge, sada bi moglo doći do drastičnog povećanja poreza. Ako ni to ne bude moguće, banke će bankrotirati. Onda će štediše imati puno veće gubitke od predloženog depozita od 6,7% odnosno 9,9 posto na uloge veće od 100.000 eura. Ako banke a time i država Kipar bankrotira, to znači i izlazak iz eurozone. Došlo bi do povratka na staru valutu, koja bi izgubila vrijednost što bi dovelo do velikih gubitaka.

Ako Kipar napusti eurozonu, to će dovesti i do gubljenja povjerenja u eurozonu. Kada se u četvrtak otvore banke na Kipru ljudi će požiriti da podignu novac što će ubrzati bankrot Kipra. A ova zaraza koja bi se mogla prenijeti i na druge zemlje je realna. Stoga je Kipar ipak sistemski relevantna država iako se radi o maloj ekonomiji. Ako se bankrot ne može spriječiti onda ministri eurozone moraju da se pobrinu da on bude kontrolisan.

Poslanici na Kipru su se usprotivili moćnoj EU, ali cijenu koju će za to morati da plate nije moguće ukalkulisati. Obna bi mogla biti velika, puno veća od zatraženog specijalnog poreza za spas Kipra. Pobjedonosni poklici na ulicama kiparskih gradova brzo će utihnuti.

Autor: Bernd Riegert

Odg. urednica: Jasmina Rose