Kipar: Strah od juriša na banke neosnovan

"Juriš na banke nema realne razloge, već je to pitanje povjerenja", kazao je Tomas Šuster iz njemačkog Instituta privrede u Kelnu u razgovoru za Dojče vele. "Ako svi vjeruju da je novac nesiguran, onda dolazi do sopstvenog proročanstva i banke propadaju. A ako pak vjeruju da je novac siguran, onda do toga neće doći. Tako da se u prvom redu mora postići povjerenje."

I Šuster je bio u pravu. Iako su ljudi na Kipru od ranih jutarnjih sati stajali u redovima i čekali da banke konačno otvore svoja vrata, masovni juriš na banke je izostao.

Banke su počele s pripremama još u noći sa srijede na četvrtak. Kamioni su dovozili kontejnere s gotovim novcem u Centralnu banku koja je novac distribuirala ostalim bankama. Mediji izvještavaju da se radi o pet milijardi evra što je u mnogome više nego što je u opticaju u normalnim okolnostima u kiparskoj privredi. No, ograničenja i dalje postoje kada je riječ o platnom prometu. Sa računa se može dnevno podići najviše 300 evra. Na račune u inostranstvo se mjesečno može prebaciti najviše 5.000 evra. A oni koji putuju u inostranstvo mogu da sa sobom ponesu maksimalno 1.000 evra gotovog novca. Kako je saopštilo Ministarstvo finansija ove mjere će ostati na snazi nekoliko dana. Berze na Kipru međutim i dalje ostaju zatvorene.

Teška vremena za Kipar

Kipar čekaju teška vremena. "Mi ćemo u naredne dvije do tri godine preživjeti tešku recesiju", citira dnevnik Velt uticajnog kiparskog menadžera Georga Mihaila. Potrošnja će u 2013. skočiti za 20 odsto. A ukupni bruto društveni proizvod će do 2015. opasti za petinu. "Kocka je već odavno bačena na Kipru", kaže Martin Helmih, ekspert za pitanja finansijskog rizika na Frankfurtskoj školi za finansije i menadžment. On u razgovoru za Dojče vele napominje da je Kipar isuviše mala zemlja da bi izazvala veću finansijsku opasnost u cjelokupnoj evrozoni. "Mnogo je važnije da se jasno stavi do znanja kako je Kipar zaista jedinstven slučaj i kako se neće ponoviti slučaj Italije ili Španije. To je odlučujuće", smatra ekspert iz Frankfurta.

No, štediše su i u Njemačkoj već odavno zabrinute. 54 odsto građana ne vjeruje kancelarki ANgeli Merkel da su ulozi u njemačkim bankama sigurni. A berzanske novine s tim u vezi pišu da građani njemačke još ne jurišaju na banke, ali o tome se svakako razmišlja.

Autori: Klaus Ulrih / Kristof Kober / Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić / M. Martinović