Moskau Kirgistan

Nakon eskalacije nasilja u Kirgistanu, počeli su stizati izvještaji o etničkim konfliktima između uzbekisanske manjine i pravih Kirgistanaca, koji navodno postoje jako dugo. No ko su žrtve a ko počinioci?

Prema informacijama sa kriznog žarišta i Uzbekistanci i Kirgistanci su žrtve. Dok uzbekistanska manjina uglavnom pokušava da se domogne susjednog Uzbekistana, Kirgistanci se u gradovima Oš i Džalal-abad sakrivaju u svoje kuće ili blokiraju cijela naselja. I jedni i drugi plaše se bandi, koji proteklih sedmica sistematski siju strah i trepet. Pri tome se čini da su te paravojne jedinice ili bande, kada je nasilje usmjereno prema Uzbekistancima, sastavljene od Kirgistanaca i obrnuto, kada opasnost prijeti Kirgistancima onda su pripadnici bandi po etničkom ključu Uzbekistanci. Eksperti iz regiona upozoravaju da se nasilnički akti jedne etničke grupe prema drugoj svjesno prenose mobilnim telefonima i razmjenom video snimaka, što se koristi kao razrađeni metod, kojim se još više izaziva strah.

Nije etničko čišćenje cilj, nego je to destabilizacija regiona

Izbijanje nemira na dan otvaranja Svjetskog prvenstva u fudbalu nije slučajnost. Puno toga govori da je talas nasilja odavno pripreman. Ne radi se o etničkom čišćenju juga koji je započela privremena kirgistanska vlada u Biškeku, na sjeveru zemlje. Iza ovih namještenih sukoba između Kirgistanaca i uzbekistanske manjine na jugu Kirgistana stoje snage, čiji je cilj destabilizacijom regiona, oslabiti privremenu vladu u Biškeku i pokopati njenu namjeru da održi referendum oko ustavnih reformi. Za sada je teško reći da li te snage dolaze neposredno iz okruženja svrgnutog presdjednika Kurmanbeka Bakijeva i njegove porodice ili iz drogeraških klanova i narkomafije.

Zapad napravio tragičnu grešku

Bitno je da se kirgistanskoj vladi, okupljenoj oko Roze Otanbajeve, pomogne da stabilizira situaciju na jugu zemlje, omogući povratak izbjeglica i održi referendum. Evropljani i Amerikanci bi skupa sa Rusima morali preko UN-ovih institucija poduzeti intenzivnije napore u tom cilju. Zapad je napravio tragičnu grešku što vladu u Biškeku, nakon svrgavanja Bakijeva u februaru, nije više podržao. Međunarodnoj zajednici trebalo bi biti jasno da, ako im ne uspije da stabiliziraju ovu zemlju, da će ona postati anarhija, koja privlači ne samo organizovani kriminal već i islamističke snage. U tom slučaju bi imali ono čega se mnogi pribojavaju, a to je krizno žarište od Afganistana do centralne Azije.

Autor: Ingo Mannteufel / Jasmina Rose

Odg. urednica: Marina Martinović