Kirkuk u rukama iračke vojske

Na hiljade ljudi, uglavnom kurdskih stanovnika napustilo je Kirkuk uz ogromne gužve na saobraćajnicima. Vozila su prepuna ljudi, koji pokušavaju da se sklone pred vojnom ofanzivom iračkih snaga, koja je počela u ponedjeljak ujutru. Prema podacima iračke vojske, vladine snage su gotove bez borbi osvojile aerodrom u Kirkuku, dva velika naftna polja, jedno gasno postrojenje, jednu nuklearku, kao i veliko područje oko milionskog grada. Kako javljaju agencije, zauzeta je i zgrada regionalne vlade.

Grad Kirkuk i bogata naftna nalazišta u okolini od 2014. godine su pod kontrolom kurdskih boraca Pešmergi. To područje Kurdi su osvojili nakon što se iračka vojska povukla pred terorističkom organizacijom Islamska država (IS). Pravo na Kirkuk polažu sada i Kurdi i iračka centralna vlada.

Iračka vlada od Kurda traži da ponište „ilegalni" referendum o nezavisnosti koji je 25. septembra održan u Iračkom Kurdistanu. Na tom referendumu većina stanovništva se opredijelila za otcjepljenje od Iraka. Vlada u Bagdadu referendum Kurda ocjenjuje kao protivustavan i traži očuvanje cjelovitosti zemlje.

Rezultate referenduma ne priznaju ni susjedne zemlje Turska i Iran. Još prošle sedmice predsjednici Iraka, Irana u Turske su najavili da će se uskoro sastati, kako bi razgovarali o kurdskoj borbi za nezavisnost. U sve tri zemlje žive Kurdi. Oni su naseljeni takođe i u Siriji, ali njen predsjednik nije pozvan na razgovor.

Dug put do nezavisnosti

Inače, Irački Kurdistan, kako sebe naziva, iskoristio je poraz Sadama Huseina u drugom Zalivskom ratu 1990/91. godine i uz podršku vojne alijanse na čelu sa SAD, proglasio de facto nezavisnost, koju je narednih godina konsekventno širio. Za vrijeme vojne intervencije SAD, 2013. godine, irački Kurdistan je stao na stranu Amerikanaca. Taj angažman je poslije pada Sadama Huseina vodio priznanju kurdske autonomne oblasti od strane Iraka.

Za predsjednika Iračkog Kurdistana 2005. godine je izabran Masud Barzani. Kada je teroristička organizacija „Islamska država" (IS) od 2014. godine počela da osvaja sve veće dijelove Iraka, kurdski borci Pešmerge postali su važan faktor u borbi protiv džihadista. Uz to, Kurdi su prihvatili i veliki broj arapskih izbjeglica, koje su bježeći od IS sigurnost našle na sjeveru zemlje.

Ali u borbi protiv IS postojali su i drugi motivi: teritoriju koju je bio osvojio IS, kurdska regionalna vlada sada tretira kao svoju, poput planine Sindžar ili grada Kirkuka. Pravo na njih polaže i iračka centralna vlada. Ona ističe da teritoriju koju Kurdi smatraju svojom, nisu osvojili samo irački Kurdi, već i snage sirijskih Kurda, poput Jedinice za narodnu odbranu (YPG) ali da se protiv IS-a borilo i vojno krilo Radničke partije Kurdistana PKK, koje je u Turskoj i EU proglašeno terorističkom organizacijom. Snage YPG u Siriji vojno pomažu Sjedinjene Američke Države.

Ofanziva iračke centralne vlade protiv Iračkog Kurdistana doprinijela je povezivanju inače konkurentskih grupa Kurda. Tako najveća opoziciona partija, Patriotska unija Kurdistana (PUK) koja se u principu zalaže za smjenu predsjednika Barzanija, trenutno odstupa od tog zahtjeva.

Nade u diplomatiju

Zbog ofanzive iračke vojske su instruktori njemačkog Bundesvera obustavili obuku kurdskih boraca. Oko 200 instruktora je van životne opasnosti, samo manji broj njih se u ponedjeljak zatekao u regionu Kirkuka, ali su bezbjedno prebačeni sjevernije. Inače obje strane – i Pešmerge i iračka vojska – uživale su u posljednje tri godine masovnu logističku i vojnu podršku sa Zapada i dobijali oružje.

I iračkom Kurdistanu i Iraku predstoje nemirna vremena. „Turska i Iran su jači nego što je trenutno kurdska država u nastajanju", ocjenjuje američki trust mozgova Stratfor. „Arapi Iraka neće prepustiti Kurdima Kirkuk. Ni američka vojna sila taj problem neće riješiti. To samo može istrajna diplomatija.Ali trenutno ne izgleda da će se to desiti. Još uvijek riječ imaju vojske. Čas diplomatije još nije kucnuo.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android