Klima, energija, politički ali i ratni sukobi obilježili 2007. godinu

Prvog siječnja je dužnost osmog po redu generalnog tajnika UN-a preuzeo Korejanac Ban Ki Moon. U svome prvom govoru na novoj dužnosti on je istakao da ova organizacija treba biti skromnija kad su u pitanju govori, odnosno ne prodavati maglu, nego uistinu djelovati: „Pravo mjerilo uspjeha nije koliko obećamo, nego koliko uradimo“, kaže Ban Ki Moon.

A problema u 2007. zasigurno nije bilo manje. Također, zanemarljiva nije bila ni rasprava o energetskim resursima. Osmog siječnja je Rusija, nakon nesuglasica s Bjelorusijom, prekinula na nekoliko dana isporuku plina Njemačkoj i njezinim istočnim susjedima.

Tužba BiH za genocid izazvala svjetsku pozornost, a klima postala tema broj jedan

U Den Haagu je pred međunarodnim sudom pravde u veljači bila sudska premijera. Naime, po prvi put u povijesti se odlučivalo o tome, je li jedna država kriva za genocid. Sud je, međutim, odbacio optužnicu koju je Bosna i Hercegovina podnijela protiv državne zajednice Srbije i Crne Gore. Ipak, Bosna i Hercegovina nije otišla sasvim kratkih rukava jer je haški sud potvrdio da se genocid dogodio.

Pozitivne vijesti su početkom ožujka došle iz Bruxellesa. Zemlje članice Europske Unije su se dogovorile oko konkretnih ciljeva za zaštitu klime. Pritom je odlučeno da se udio obnovljivih izvora energije povisi za 20 posto do 2020.

Ali, to ne mora značiti da svaka zemlja to striktno mora uraditi, naglašava predsjednik Europske komisije Barroso: „Bez sumnje je da nacionalni ciljevi moraju biti u skladu s nacionalnim uvjetima… Obveza od 20 posto se odnosi na cjelokupni EU prosjek, a ne na svaku pojedinačnu zemlju.“

Iz ovih odluka je, međutim, nejasno ostalo koliko, koja zemlja članica mora doprinijeti tomu, kako bi se mogao dostići prosjek od 20 posto?!

Istog mjeseca su iranski revolucionari zarobili nekolicinu britanskih marinaca. Ta akcija je prouzrokovala strahove na Zapadu i iznijela na vidjelo borbu za vlast u Teheranu. Iran je zastupao stajalište da su marinci bez odobrenja ušli u iranske vode.

Britanski vojnici su 13 dana ostali „zarobljeni“, nakon čega im je, kako ističe iranski predsjednik Ahmadinedžad, „oprošteno“ te su pušteni na slobodu.

Dok na istoku divljaju sukobi, bogate zemlje G8 raspravljale o budućnosti svijeta

Travanj je u američkoj saveznoj državi Virginiji bio krvav. Naime, 23-godišnji mladić je izvršio pokolj na jednom manjem sveučilištu, pri čemu je ubio 32 ljudi, nakon čega je izvršio samoubojstvo.

Šestog svibnja Francuska dobiva novog predsjednika, Nicolasa Sarkozyja.

Početkom lipnja u njemačkom ljetovalištu Heiligendamm svjetski događaj – summit industrijski najrazvijenijih i gospodarski najmoćnijih zemalja svijeta „G8“.

To je Sarkozyjev prvi, a Blairov zadnji sastanak G8 zemalja. Krajem tog mjeseca Tonyja Blaira je na njegovoj dužnosti britanskog premijera zamijenio Gordon Brown.

U srpnju je u Pakistanu došlo do ozbiljne krize između radikalnih islamista i vlade. U neredima u Islamabadu je tada stradalo oko 150 ljudi.

Pratibha Patil je prva žena koja je 19. srpnja postala predsjednica Indije.

U Turskoj je, u to vrijeme došlo skoro do državne krize. Naime, u proljeće 2007. se Abdulah Gül kandidirao za mjesto predsjednika države. Izborni bojkot, kojeg je pratilo istupanje pred ustavnim sudom, je spriječio izbor Güla za predsjednika. Krajem kolovoza u trećem izbornom krugu on ipak biva izabran za turskog predsjednika.

Rujan su uz glasne ulične prosvjede obilježile demonstracije budističkih svećenika u Burmi. Iako su demonstracije, kojima su se i građani pridružili, održani mirno, tamošnji režim je ipak upotrijebio silu kako bi ugušio prosvjede.

„Pakistan je na granici nestabilizacije.“ S ovim objašnjenjem je pakistanski predsjednik Mušaraf početkom studenog proglasio izvanredno stanje. Odjednom pravnici, opozicionari, kao i nepogodni novinari nestaju iza rešetaka. Mušaraf obećava slobodne izbore za siječanj 2008. i sredinom prosinca okončava izvanredno stanje u državi.

Rusija pala na demokratskom ispitu

Prosinac su obilježili i izbori u Rusiji. Putinova stranka osvaja dvotrećinsku većinu. Opozicija uspijeva dobiti jedva 12 posto.

Već prije izbora je Europska unija ukazala na povredu temeljnih prava. Klimmo Kiljungen, dopredsjednik OSCE-a, dan nakon izbora je izjavio: „Sasvim je jasno da ovi izbori, prema našem mišljenju, nisu protekli fer. A i mnogi kriteriji za održavanje demokratskih izbora nisu ispunjeni.“

Nešto kasnije je Putin obznanio da je ispred njegove stranke nominirao Dimitrija Medvedevog kao kandidata za naredne predsjedničke izbore, koji se trebaju održati u proljeće 2008. Nakon toga, s druge strane, i Medvedev je obznanio da bi Putin trebao dobiti premijersku fotelju ako on postane predsjednik.

Godina 2007. je za Irak i Afganistan značila potpunu nestabilnost. Samo u Afganistanu je pri raznim bombaškim napadima, minskim eksplozijama i drugim sukobima poginulo preko 5000 ljudi. SAD je u Iraku izgubio 850 vojnika, dok o broju stradalih građana čak nema ni pouzdanih procjena.