Ključ za stabilizaciju Balkana je riješenje kosovskog pitanja

Zamjenik predsjednika njemačke tajne službe Arnd Freiher Freytag von Loringhoven, je na konferenciji u Berlinu, koju je organizovala njemačka tajna služba, stanje na Balkanu sumirao sljedećim riječima: «Danas, 16 godina poslije izbijanja sukoba u bivšoj Jugoslaviji, ni izdaleka nismo okončali napore za političkom i ekonomskom konsolidacijom. Uprkos do sada nezabilježenom političkom, vojnom i privrednom angažmanu, stabilnost u nekim dijelovima zapadnog Balkana i dalje je labilna. I dalje se javljaju varnice međuetničkog nasilja a spremnost na ustupke i pomirenje na žalost su izuzetak a ne pravilo.»

Ukoliko do 10. decembra Srbi i Albanci ne budu postigli dogovor o riješenju, za očekivati je da će Albanci proglasiti nezavisnost ove do skora srbijanske pokrajine. To je najavio i lider opozicione kosovske partije «Ora», Veton Suroi, koji je učestvovao na skupu u Berlinu. On je naveo i moguće rokove:

«Naš parlament će oko Božića odlučiti o datumu za proglašenje nezavisnosti. U našem društvu postoji saglasnost da bi to trebalo da se dogodi u narednih 100 dana.»

Šah mat pozicija i za EU?

Međunarodno priznanje svake zemlje doprinosi i njenoj unutrašnjoj stabilizaciji. Niko na konferenciji nije dao konkretan odgovor ni šta će se desiti ako Rusija, kako se očekuje, spriječi članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama niti kako će Priština ući u evropske integracije ukoliko je kao samostalnu državu ne priznaju sve članice Evropske uije, što je također moguće.

Bivši zamjenik premijera Srbije Miroljub Labus, također učesnik skupa, upozorio je da će nezavisnost Kosova veoma loše uticati na Srbiju: «To će sigurno za nekoliko godina unazaditi napore Srbije da bude primljena u Evropsku uniju. Ukliko ni Evropa ni Srbija ne promijene svoje politike, posljedica će biti da Srbija još mnogo godina neće ući u Uniju.»