1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Koštunica morao da prihvati realnost haškog suda

Ejup Štitkovac15. decembar 2004

Koliko je predsjednik vlade Srbije, Vojislav Koštunica, primoran da mijenja stav prema Hagu ili je to još jedna politička igrarija. Prilog našeg dopisnika iz Beograda Ejuba Štitkovca.

https://p.dw.com/p/AV8x
Vojislav Koštunica
Vojislav KoštunicaFoto: DPA

Postoji nekoliko ključnih razloga zbog kojih bi premijer Koštunica morao da prihvati realnost haškog suda i ispuni sve njegove zahtjeve. U prvom redu to je pritisak koji vrše na njega određene političke snage u Srbiji. Na prvom mjestu je koalicioni partner u sadašnjoj vladi,Vuk Drašković, koji ima i svoje razloge zašto insistira na tome da sva lica sa optužnice budu izručena. Isto tako, pritisak predsjednika Srbije Borisa Tadića u poslednjih nekoliko dana dobio je vrlo određene obrise. Njegova stranka je, naime, zvanično počela kampanju za vanredne izbore zato što vlada nije sposobna da ispuni svoje obaveze.

Prozivke iz najuticajnijih zemalja svijeta zbog neispunajavanja obaveza prema haškom sudu uplašile su najveći dio javnosti. Pri tome se posebno misli na činjenicu da je američka administracija direktno prozvala Koštunicu kao glavnog krivca. U Srbiji se, inače, prijetnje Vašingtona doživljavaju veoma teško, jer se smatra da Amerikanci ne praštaju dok Evropljani mogu nekad da progledaju kroz prste.

To su neki od razloga koji su primorali srpskog premijera da iskaže više spremnosti za saradnju sa haškim sudom. Mnoge javne ličnosti još uvijek u to ne vjeruju. Tako Dragoljub Stošić koji je, sa nekoliko nevladinih organizacija, pokrenuo kampanju predočavanja javnosti koliko je pogubna nesaradnja sa haškim sudom, kaže za Radio Dojče vele da je iznenađen ocjenom Svetozara Marovića o nesumnjivim namjerama srpske vlade da ispuni obaveze prema Hagu:

«Ja ne znam koji su bili motivi gospodina Marovića da tako nešto izjavi. Ja bih, naravno, kao i većina građana Srbije koji su svesni toga da je saradnja sa haškim sudom neizbežna bio presrećan kad bi to bilo tačno. Ja mislim da to nije tačno. Možda je Marovićev motiv bio da podstakne Koštunicu da tako nešto uradi. Ili je, možda, nespretno izrazio svoju ličnu želju. Ne znam da li su to mediji dobro preneli. Ja sam prosto zatečen time u pozitivnom smislu. Opet kažem da sam siguran da to nije tačno».

Ovakvih mišljenja ima mnogo više nego onih drugih čak i među pristalicama Vojislava Koštunice, ali to ne žele da podrobnije komentarišu. Isto tako, ima malo komentara na pisanje sarajevskog «Avaza» da su predstavnici srpske vlade pregovarali sa Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem o njihovoj predaji. Dok zvaničnici to demantuju, pojedini analitičari u tome vide pokušaj vlade da privoli najtraženije optuženike da se dobrovoljno predaju kako bi stavila tačku na saradnju sa haškim sudom, a da pri tome ne bude optužena da ih izručuje Hagu. Izvor dopisnika Radio Dojče velea tvrdi da je takvih posrednih pregovora bilo i ranije, ali da oni nisu uspjeli zbog toga što se Karadžić i Mladić još uvijek osjećaju dovoljno moćnim i neuhvatljivim. Vlada će sigurno pokušavati da ih privoli na predaju sve dotle dok se to u javnosti ne počne da shvata kao nacionalna izdaja.