Ko je kriv za kašnjenje odgovora na Upitnik EK?
15. februar 2018
U Vijeću ministara BiH u srijedu (14.2.) je usvojena konačna verzija odgovora na Upitnik Evropske komisije (EK). Odgovori će, kako je najavljeno, biti uručeni predsjedniku Komisije Jean-Claude Junckeru tokom njegove posjete Sarajevu krajem februara 2018. godine. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić kaže da će time biti završen „najkompleksniji i najsloženiji" proces u pristupanju BiH Evropskoj uniji (EU). „Vlasti u BiH ovim su dokazale opredijeljenost EU i zato očekujemo dobijanje kandidatskog statusa. Odgovori na Upitnik EK govore o tome, ne gdje smo mi danas, nego gdje želimo biti sutra. Želimo biti u EU kao punopravna članica, a kandidatski status koji očekujemo u narednom periodu garancija je mladima i ostalima da ćemo živjeti u evropskoj BiH“, rekao je Zvizdić.
Gostujući u programu TV1, predsjedavajući Vijeća ministara je rekao da je do kašnjenja odgovora na Upitnik EK došlo zbog „složenog ustavnog sistema“. „Da je bilo sve do Vijeća ministara, mi bismo bili spremni poslati odgovore na upitnik već u februaru prošle godine. Do kašnjenja je došlo zbog složenog ustavnog sistema BiH, a ustavne nadležnosti se moraju poštivati jer su one bazno načelo mehanizma koordinacije, kao ključnog instrumenta za realizaciju Upitnika EK i općeg procesa evropskih integracija“, pojasnio je Zvizdić.
Građani, taoci „zaštite vitalnih nacionalnih interesa“
Za kašnjenje u procesu odgovaranja na Upitnik EK kritičari optužuju vlasti, podsjećajući da je od država Zapadnog Balkana BiH posljednja u procesu sticanja kandidatskog statusa, ako se izuzme Kosovo koje je u ovaj proces ušlo dosta kasnije i koje sa EU pregovara po posebnim uslovima. Politički analitičar Almir Terzić kaže da su vlasti u BiH građanima tako uskratile brojne benefite Pretpristupnih fondova koji su mogli biti iskorišteni u oblasti regionalnog razvoja, razvoja ljudskih kapaciteta i poljoprivrednog i ruralnog razvoja, što je bilo dostupno samo zemljama kandidatima.
„A trebalo je tako malo da i BiH uz Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, a kasnije i Albaniju bude bar u kandidatskom rangu - provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić-Finci', koji bi ne samo eliminirao nepravdu prema građanima u BiH da biraju i budu birani ma kojem narodu ili ostalima pripadali i ma iz kog dijela države dolazili, nego bi uveliko bili izbjegnuti i problemi koje sada imamo oko izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Izgubili smo godine na uspostavljanju Mehanizma koordinacije i dogovora o popisu stanovništva. Građani su godinama bili taoci politika zaštite 'vitalnih nacionalnih interesa' iza kojih se krio lični interes ostanka na vlasti po svaku cijenu, što je uključivalo i širenje straha te raspirivanje međunacionalne mržnje i etničkih podjela. Ta matrica se do danas nije promijenila", kaže Terzić.
Očekuju se dodatna pitanja
Terzić pojašnjava da nakon analize odgovora na Upitnik „sasvim sigurno" slijede dodatna pitanja sa zahtjevima za pojašnjenja već dostavljenih odgovora, a potom i čekanje na odluku o kandidatskom statusu. „Najave da bi se status kandidata za BiH mogao očekivati tek 2019. godine potpuno destimuliraju građane BiH koji će i dalje spas tražiti ponajprije u Njemačkoj, a potom i drugim državama EU. Pitanje je ko će na kraju ostati u BiH i čekati 2030. godinu i punopravno članstvo u EU. Mladi i ostali u ovoj zemlji žele bolji život sada, a ne za 20 ili 30 godina. Niko više nema vremena za čekanje, jer se retorika u BiH nije promijenila ni 20 godina nakon rata. Zato svakim danom sve više građana pakuje kofere i ide iz svoje zemlje. Drugi bi se stidjeli onoga čime se vlasti u BiH hvale i što predstavljaju kao napredak na evropskom putu“, kaže Almir Terzić.
Pročitajte još: Kandidatski status BiH do kraja 2019. godine?
Odgovori BiH na Upitnik EK pripremljeni su na 20.000 stranica uz koje se u Brisel dostavlja i više od 1.100 akata (zakona, podzakonskih akata i drugih materijala) na koje se referira u odgovorima. U ovaj proces bilo je uključeno više od 1.200 državnih službenika sa svih nivoa vlasti u BiH.