Ko je pobjednik samita EU?

Najviši glas koji se čuo nakon Samita EU 28. i 29. juna u Briselu jeste da su zemlje sa juga evro-zone stavile njemačku kancelarku Angelu Merkel pod pritisak i time došle do važnih ustupaka. Podržan od strane francuskog predsjednika Fransoa Olanda, italijanski premijer je prijetio: ako se Italiji i drugim zemljama u krizi ne omogući lakše dobijanje novca iz fondova za spas evra onda Italija neće dati saglasnost paktu za podsticanje privrednog rasta. Stavljanje pod pritisak je još bezopasna riječ, jer u njemačkim medijima se često govorilo zapravo o ucjeni. I sama atmosfera je bila na odgovarajući način zagrijana. Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo je u utorak pred Evropskim parlamentom kazao kako mu se uopšte nije dopalo to što su pojedini učesnici samita gledali sebe kao pobjednike. A da je između Angele Merkel i Marija Montija došlo do kraha u odnosima, to se na njihovom drugom sastanku u srijedu u Rimu nije moglo ni naslutiti. Oboje su odavali utisak da među njima vlada prijateljski odnos.

"Do sada mi je uvijek polazilo za rukom da, kada je nužno, sa Mariom Montijem pronađem zajednički jezik."

No, riječ "nužno" je već dovoljno pokazala da je Angela Merkel teško napravila ustupke. A onda je i obrazložila u kom smjeru ide njeno mišljenje kada kaže "nužno". "Kada našim susjedima u Evropi ne ide najbolje, onda na duže staze neće ići dobro ni Njemačkoj. Jer, 60 odsto našeg poslovanja, našeg izvoza, odvija se sa zemljama Evropske unije, od toga 40 odsto sa zemljama evro-zone. U njemačkom je interesu da i druge zemlje imaju dobar ekonomski razvoj, jer ako ga nemaju, u tom slučaju ga neće imati ni Njemačka."

Kaskanje za krizom

Rezultate samita Evropski parlament je uglavnom pozdravio. Ali, čak i tamo se moglo vidjeti koliko se isti ti rezultati različito prezentuju. Nakon glasanja u srijedu Rebeka Harms, predsjedavajuća Poslaničkog kluba Zelenih je kazala da se nakon "različitih interpretacija rezultata samita", sada ne radi samo o tome da se mora povratiti povjerenje tržišta već i povjerenje građana. "Na jugu se ukorijenio strah od ekonomskog kraha, na sjeveru od gubitka ušteđevine", kaže Harms.

Gledajući reakcije svih partija, sa izuzetkom evro-skeptika, u parlamentu se stiče utisak da je samit dao premalo. Rebeka Harms je frustrirana prije svega tempom.

"Ono što vidimo kao najveći problem jeste to da se o svim instrumentima o kojima se govori diskutuje već dvije godine, a da se u politici prave mali koraci naprijed. A mi? Mi idemo uvijek u tom pravcu da zapravo kaskamo za krizom."

Hanes Svoboda, predsjedavajući Kluba poslanika socijalista je uvjeren:

"Na samitu posao nije temeljno završen. Sada nam trebaju prijedlozi Evropske komisije, kako bi zapravo počeli raditi."

Autor: Kristof Haselbah / Svetozar Savić

Odgovrni urednik: Mehmed Smajić