Ko se to igra Boga?!

„Riječ je o ćeliji koja u potpunosti potiče od sintetičkih hromozoma, napravljenih sa četiri boce hemikalija, koje čine dijelove DNK“, kaže Kreg Venter, glavni istraživač na Institutu „Džej Kreg“. Venter je novinarima rekao da je taj eksperiment počeo sa živom ćelijom, koja je potom prerađena pomoću sintetizovanog genoma, poslije čega je ćelija prošla kroz „million koraka replikacije“. Tim naučnika je najprije konstruisao svojevrsni „genetički softver“ bakterije, koji su potom presadili u ćeliju, koja je na kraju zamrznuta. Inače, Venter je rekao da je još prije dvije godine uspio da izvrši sintetizaciju genoma bakterije, ali da tada nije bio u mogućnosti da ga presadi u ćeliju.

Algama iz staklene boce protiv „staklene bašte“

Osim što su sintetizovali genom (kompletnu nasljednu osnovu jednog organizma) tako što su spajali hromozome u čijem je sastavu geni - DNK organizma, istraživači su na genome dodali i „vodene žigove“ kako bi ih razlikovali od prirodnih. Te oznake, zapravo, sadrže imena svih 46 autora i istraživača koji su radili na projektu, kao i zvaničnu internet stranicu, kako bi svako ko uspije da izvrši dekodiranje i mogao da pošalje e-mail timu. Osim toga, uključena su i tri citata irskog pisca Džejmsa Džojsa. Jedan od njih glasi ovako: „Živjeti, biti u zabludi, pobijediti, stvoriti život iz života”. S razlogom, očigledno.

Venter je dodao da je „ovo prvi put da sintetički DNK u potpunosti kontroliše jednu ćeliju“. Zato će, kaže, i nadalje „raditi na konstruisanju bakterije koja će biti sposobna da obavlja korisne funkcje”.

Ovaj metod bi mogao da se koristi u proizvodnji lijekova, vakcina, ali i biogoriva, nove tzv. „čiste energije“ za rafinerije. Takođe, mogao bi i da omogući proizvodnju algi za apsorpciju i čišćenje ugljendioksida, najopasnijeg zagađivača životne sredine, navedeno je u izvještaju, objavljenom u magazinu „Nauka“.

„Na putu smo da razvijemo veoma moćnu aparaturu u namjeri da upravljamo biološkim procesima“, kaže Kreg Venter, istraživač koji je učestvovao i u prvom mapiranju ljudskih genoma 2000. godine, tokom kojeg je vršeno lociranje svakog ljudskog gena, kao i određivanje njegove specifične strukture i funkcije.

Otvaranje Pandorine kutije

Kritičari upozoravaju da Venter i njegovi saradnici na ovaj način ulaze u opasnu zonu, budući da „stvaraju veštačke organizme koji nisu u potpunosti proučeni i shvaćeni“. Venter je izašao pred javnost i u svoju odbranu rekao da „ne pokušava da izigrava Boga“.

„To je klasična optužba koju kritičari upućuju naučnicima kada otkriju nešto novo u oblasti medicine ili biologije. Oduvijek je čovjek živio u nastojanju da kontroliše prirodu. Zar nisu tako nastale i domaće životinje”, rekao je istraživač.

On smatra da ovo ne predstavlja čin otvaranja Pandorine kutije, već naprotiv – „Ovo je korak, mali korak dalje u shvatanju i razumijevanju prirode i načina funkcionisanja života, a možda otkrivanju načina za kontrolu mikrobakterijskog svijeta, u cilju poboljšanja života ljudi”.

Ovaj eksperiment je pokrenuo niz etičkih pitanja. Pat Muni, direktor ETC grupe iz Kanade, kaže da stvaranje vještačke ćelije „nije SOS radnja za sve naše nevolje u društvu. Vjerovatnije je da će ovo stvoriti čitav niz novih problema.” Među njima, navodi se i mogućnost zloupotrebe, prije svega kao bio-terorističko oružje.

Odbacujući takvu mogućnost, Vinter je zaključio da „tehnologija i ćelije nisu na prodaju. Nastojimo da tehnologiju iskoristimo kako bismo unapredili kvalitet vakcina, kao i da bismo poboljšali znanje i shvatanje ćelijskog života”.

rb/idj/afp

Odg. urednik: Svetozar Savić