Koga briga za ljudskim pravima u SAD?

Sa dosta velikom žurbom, američki predsjednik Džordž Buš je poslije 11. septembra donosio zakone, sa kojima je tajna služba dobijala više ovlaštenja. Novim ovlaštenjima su postojeći zakoni ostavljani po strani. Tako su naprimjer zatvorenici nazvani „neprijateljskim borcima“ i za njih više nije važila ženevska konvencija. Na taj način se Kongres često zaobilazio.

Ali i za američke građane se promijenilo dosta toga. Tajnim službama je bilo naređeno, da sakupljaju obimne informacije. Sasvim nevažnu ulogu su dobila ljudska prava. Sa zakonima, kao što je naprimjer „Patriot Act“, omogućeno je prisluškivanje telefona i nadgledanje kompjutera, ali i pristup informacijama, koje ukazuju na veze između banaka o transfer novca putem žiro računa. To je međutim i prije bilo moguće, stim da se za to trebala dobiti sudska dozvola.

Predsjednik treba da ima posebne ovlasti

Ministar prave, koji je nekad bio savjetnik predsjednika Buša, Alberto Gonzales i koji će se 17. septembra povući iz politike, objašnjava, da predsjednik u vrijeme vanrednog stanja treba da ima posebne ovlasti. Pravnik Mark Agrast iz centra američkog progresa, koji je prisustvovao mnogim zakonskim incijativama od strane demokratskih predstavnika kaže, da ova prijetnja od internationalnog terorizma zaista i jeste jedna posebna situacija.

„Sjedinjene američke države su osnovane u vrijeme revolucije i to od ljudi, koji su razumjeli rizik od oružanih konflikta. Ustav je cijelo vrijeme prevladavao i bio opšte prihvaćen. U samom Ustavu je predviđeno da je vanredeno stanje moguće, ali nije predviđeno, da ga ijedan predsjednik u vrijeme vanredenog stanja ignoriše ili dopunjava.“

Bušova vlada rado upućuje na činjenicu, da je njihova politika uspjela da spriječi potencijelne napade poslije 11. septembra. Mark Agrast o tome kaže:

„Pošto vako nema pristup tajnim informacijama, teško je tako nešto provjeriti. Mnogi Amerikanci misle, da su mjere za sigurnost zemlje, bile iznad potrebe.“

Agrast sumnja, da bi Bušova vlada, i bez 11. Septembra, slijedila isti put, jer su Buš i njegov podpredsjednik Dik Čejni, upravo došli na vlast sa namjerom da ojačaju moć predsjednika.

„Oni su smatrali, da je nakon Vatergejt-skandala i Vijetnamskog rata za razliku od drugih organa vlasti, oslabila koć samog predsjednika. Tako da su oni taj cilj i ranije imali, a 11. Septembar im je samo dao priliku, da to ostvare.“

Više ovlaštenja za vojsku i tajne službe

Nakon što su vojska, tajna služba i predsjednik dobili više ovlaštenja, otežano je bilo da se vrati početno stanje. Međutim sve više je sudskih presuda koje tu naredbu proglašavaju protiv ustavnom. Tek prošle godine jedan sud u Nju Jorku je donio presudu, da FBI nema pravo, da dobije informacije o email-adresama i telefonskim razgovorima privatnih firmi.

Čak i članovi Kongresa to sve više kritikuju. Jedna komisija predstavničkog doma je prošle sedmice od nadležnih za zaštitu domovine tražila, da se zaustavi jedan program, kojim bi se od oktobra sateliti za svrhe špionaže smjeli da koriste i za prisluškivanja unuar zemlje. Lisa Grwes iz centra za sigurnosne studije kaže, da je to zaprepastilo monoge ljude. Međutim:

„U Americi postoji jedna rima o humpty-dumty. To je jedno jaje, koje spadne sa zida i razbije se, i kojeg više nijedna moć ovog svijeta nemože da spoji. Isto tako je vlada u mnogim dijelovima napravila velike propuste, koji se ne bi dali popraviti ni jednim čudesnim sredstvom.