1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Koliko je atraktivna EU?

25. novembar 2013

Nakon što je Ukrajina odbila potpisati sporazum s Evropskom unijom, u medijima se ponovo počelo diskutovati o atraktivnosti EU. Stručnjaci su uvjereni da je EU atraktivna, ali da pod hitno treba raditi na svom imidžu.

https://p.dw.com/p/1ANGS
Foto: picture alliance/ZUMA Press

"EU nije imala dovoljno ambicija da veže nove demokratije iz istočne Evrope nakon 1989.", komentirao je francuski Le Monde odbijanje Ukrajine da potpiše s Evropskom unijom sporazum o pridruživanju. Godinama su Bruxelles i Kijev pregovarali - krajem ovoga mjeseca je sporazum trebao konačno biti potpisan. Umjesto toga je Ukrajina pritisnula dugme za pauzu, piše ukrajinski list Den i konstatuje: "Za to su odgovorne sve strane - i Vlada, i opozicija, i - Evropska unija."

„EU je još uvijek veoma atraktivna“, kaže politolog Ludger Kühnhardt. On je u razgovoru za DW rekao da je to upravo razlog zašto rusko vodstvo, dijelom i ukrajinsko, i dalje pokušavaju spriječiti približavanje EU. Za Ewalda Böhlkea iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) odluka vlade u Kijevu nije znak za generalno „ne“.

Ludger Kühnhardt
Ludger KühnhardtFoto: DW/N. dos Santos

„Atraktivnost se ustvari sastoji u viziji ili utopiji koju EU nudi Ukrajini, a to je da će imati priliku biti uspješna ako joj se pridruži. Tako misli većina stanovništva i to je veoma važno“, kaže Böhlke.

Turci sve manje zainteresovani za EU

Ukrajina nije jedina zemlja koja je EU hladno okrenula leđa. Izgleda da je i kod drugih zemalja, kao što je Turska, došlo do zastoja u procesu približavaja. Nakon velike pauze tek u novembru su nastavljeni razgovori.

Ako se na višem nivou malim koracima idu u pravcu zapada, to onda pokazuje da je među turskim stanovništvom želja za članstvom u EU znatno smanjena. U studiji „Transatlantic Trends“ američke fondacije „German Marshall Fund“, objavljenoj ove godine, 44 posto Turaka je za ulazak u EU, što je četiri posto manje nego prošle godine. 34 posto ispitanih je mišljenja da bi ulazak u EU štetio Turskoj. Prije skoro deset godina je dvije trećine stanovništva bilo za EU. Devet posto je onih koji se protive uölanjenju u EU. Ewald Böhlke smatra da je razlog tome dug vremenski period u kojem se vode razgovori o članstvu.

„Pregovori sa Turskom se vode od 1963. godine. Treba razmisliti šta znači tako dug vremenski period”, kaže Böhlke.

Gubitak imidža

Za druge zemlje, kao što je Island, želja za članstvom u EU je bila kratka epizoda. Vlada u Rejkjaviku je pregovore o članstvu stavila na led jer Island, za razliku od Ukrajine i Turske, manje zavisi od članstva u Uniji. “Finansijski i politički sistemi su se ponovo konsolidovali”, kaže politolog Kühnhardt i dodaje: “onda se naravno na dnevni red vratilo pitanje identiteta i pitanje da li je Islandu dobro da se ponovo priključuje zajednici koja traži da se Rejkjavik odrekne dijela svog suvereniteta”.

Ewald Böhlke
Ewald BöhlkeFoto: Dirk Enters/DGAP

Razlozi za negativne stavove prema EU su dosta različiti. “Imamo probem imidža. EU nastupa kao politički Moloh, a ne kao živahno društvo. To je najveći problem koji trenutno ima EU“, kaže Ewald Böhlke i dodaje: „potrebno je bolje objasniti demokratski društveni sistem. EU se napokon mora početi reklamirati“.

Autori: Stephanie Höppner / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose

* Moloh - semitski bog Sunca i blagostanja, ali i suše, bolesti i zla kojem su u religijskim obredima žrtvovana prvorođena djeca, jer se vjerovalo da pomaže u otklanjanju zla, razaranja i smrti