Koliko je jedinstvena vanjska politika u BiH?

"U Bosni i Hercegovini postoji različita vanjska politika i različiti stavovi, ovisno od toga koje je etničke grupe političar, koji se nalazi na visokoj funkciji. To je činjenica", kaže visoki i specijalni predstavnik Kristian Schwarz Schilling. Razjedinjenost Bosne i Hercegovine i njenih političara, jasno je došla do izražaja prije destak dana pred Vijećem sigurnosti u New Yorku, kada je BH premijer vladu Republike Srpske i Milorada Dodika nazvao glavnim krivcem za neprovedbu reformi u Bosni. Na pitanje ima li uopšte jedinstvene vanjske politike u Bosni i Hercegovini premijer Terzić je rekao:

Terzić:» Po našem ustavu Predsjedništvo vodi vanjsku politiku, što znači da imamo tri člana predsjedništva, koja predstavljaju tri naroda što znači da se usaglasiti moraju sva tri naroda i to znači da se traže kompromisi i da imamo neke diplomatske ublažene reakcije na dogadjaje.»

Stavovi u pogledu vanjske politike Bosne i Hercegovine se usaglašavaju, ali je premijer Terzić ipak pokazao koliko su oni neusaglašeni i nejedinstveni. Njegov govor pred Vijećem sigurnosti UN-a on ne vidi kao dio vanjske politike Bosne i Hercegovine a žestoke reakcije u Republici Srpskoj su, kako komentira Terzić, došle jer:

Terzic: «Vjerovatno zbog toga što je govor pogodio upravo ono što je bio problem. Dakle govor nije bio dio vanjske politike i govor pred Vijećem sigurnosti je bio izvještaj u napretku u polsjednjih 6 mjeseci to je izvještaj operativni o napretku u BiH i normalno da sam ja kao predsjedavajući vijeća ministara nazvao stvari pravim imenom.»

kaže premijer Terzić. Za visokog predstavnika Schwarz-Schilling to je pitanje stila:

«Pred organom, koji ima funkciju nadgledanja Dejtonskog sporazuma, otvoreno reći kakva su unutrašnja previranja u zemlji prevazilazi diplomatske okvire. Takav način se u diplomatskim krugovima ne cijeni, prema tome Terzić tu nije izabrao bapš najoptimalniji put. Ali Dodikova reakcija, kada je on rekao da je Terzić budala, diskvalificirala je Dodika u vanjsko-političkoj debati. Žao mi je što se Bosna amaterski predstavila pred najvećim organom UN-a koji je odgovoran za kontrolu provedbe Dejtonskog sporazuma.»

Ivanić zastupa RS

Christian Schwarz Schilling smatra da u Bosni postoje različite politike. Premijer Terzić: je jako zainteresiran da se BiH brzo približi Evropi, jako je dobro pripremio pregovore sa Evropskom Unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, to je njegov cilj i to se potpuno uklapa sa onim što državna vlada treba da uradi za zemlju. On je naravno bijesan na one koji to koče. Ali kada je u pitanju politika, koju vode čelni ljudi, koji dolaze iz Republike Srpske ti se putevi razilaze, smatra Schwarz Scjhilling i osvrće se na nedavne izjave ministra Ivanića, u kojima on ne isključuje mogućnost referenduma za otcjepljenje Republike Srpske:

«Kada pogledamo ministra vanjskih poslova Ivanića , moram reći da on kao državni ministar daje uzjave u kojima zastupa Republiku Srpsku i tako izmedju sebe i premijera Terzića stvara velike napetosti. U svemu tome državni ministar vanjskih poslova Ivanić ima pokriće premijera entiteta Republike Srpske Dodika i na taj način postaje vidljivo koliko su razlicite te politike. To je realnost. Ja samo mogu reći, ako se svi BH-političari ne dovedu na liniju koju zastupa Terzić i koja znači što brži ulazak u Evropsku Uniju, BiH će biti posljednja zemlja na putu ka Evropi.»

rekao je Christian Schwarz Schilling. Kako je medjutim moguće da premijer Bosne i Hercegovine ima jedan a njegov ministar vanjskih poslova drugi stav, pitali smo ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Mladena Ivanića, posebno u svjetlu Terzićevog govora pred Vijećem sigurnosti UN-a u New Yorku. Ivanić za Deutsche Welle kaže:

«Očekivao sam da će medjunarodne institucije na taj nastup reagovati, no očito je da kada dodje do nekih neusaglašenih izjava, ovaj put od nekoga iz Sarajeva da medjunarodne institucije to tolerišu. Što se tiče institucija RS, čim one nešto kažu ili političari Republike Srpske odmah počinje kritika. Taj istup nije bio dogovoren i on je bio prepun negativnog odnosa prema Republici Srpskoj, što nije pozicija, koju državni premijer treba da ima.»

Subjektivni stav visokog predstavnika

Ministar vanjskih poslova Ivanić nikako se ne slaže sa stavom visokog predstavnika Schwarz Schillinga, koji kaže da Ivanić kao državni ministar vanjskih poslova zastupa Republiku Srpsku i tako stvara napetosti izmedju sebe i Terzića:

« Prvo mislim da je u pitanju subjektivni stav g. Schillinga. Ne znam na bazi čega je došao do njega. To je njegovo pravo. Medjutim ja se stim apsolutno ne slažem. Sve što sam u ovom periodu radio bilo je okrenuto interesima BiH-e. Volio bih da mi kaže jedan jedini primjer u kojem sam na bilo kojem medjunarodnom skupu govorio protiv tih interesa zajedničke države. Ali to je samo tipični primjer arogancije OHR-a i isticanja i traženja samo pogleda koji odgovaraju OHR-u.

No, ministar Ivanić podržava cijelu priču sa referendumom , koju je pokrenula SNSD na čeku sa Dodikom. Bez obzira što je Mladen Ivanić lider PDP-a ne može se zanemariti da je on i prvi čovjek zajedničkog ministarstva vanjskih poslova BiH-e, čiju politiku i kreira. Pa ipak kada je u pitanju referendum, Ivanić je tu potpuno jasan:

«Što se tiče referenduma poznato je da referendumska priču nije pokrenuo PDP, ali PDP je jasno rekao da u slučaju da se nastave pritisci na postojanje RS-e PDP smatra da u takvim uslovima apsolutno postoji mogućnost organizacije referenduma, kao načina odbrane legitimnih prava i interesa Republike Srppske. To sam govorio posebno u funkciji lidera PDP-a. «

Visoki i specijalni predstavnik Schwarz Schilling smatra da Bosna i Hercegovina ovim ne samo pokazuje da nije sposobna da preuzme vlasništvo nad političkim procesom u zemlji, već i da je od toga jako udaljena. Prethodni visoki predstavnici stalno su intervenirali i stvarali sliku o Bosni i Hercegovini koja funkcionira. Moj mandat je takav da nema intervencija i sada se pokazuje realna slika i koliko je teško uspostaviti jedinstvenu politiku u ovoj zemlji kaže Kristian Schwarz Schilling i zaključuje:

«Postoji sve više skepse kako u zemlji tako i u medjunarodnoj zajednici, gdje se sa zabrinutošću ustanovilo da u Bosni na dnevnom redu postoje različite agende i putevi. Jedna ide u pravcu približavanja Evropi a druga je u interesu Republike Srpske u kombinaciji sa Kosovom i pitanjem zajedničke policije, koja bi samo na papiru bila zajednička a u stvarnosti ostala pod nadležnošću entiteta. To su spoznaje koje su potrebne za donošenje prave odluke na Konferenciji vijeća za implementaciju mira, koja se održava u februaru. Ja samo mogu reći da će odluka medjunarodne zajednice biti zasnovana na realnoj situaciji i u to sam sasvim siguran. A oni koji se sada ovdje igraju teatra uvidjeće da su se uveliko preračunali.»

J. Rose