Koliko je legalna odluka o nezavisnosti Kosova?

Od 29 država 15 njih, među kojima su SAD, Velika Britanija, Njemačka i Francuska, iznijeće argumente u korist nezavisnosti Kosova, dok će 14 zemalja, među njima Rusija, Kina, Argentina i Španija, iznijeti stavove koji su protiv nezavisnosti. U ime Srbije danas (01.12.) prije podne je govorio šef srbijanske delegacije Dušan Bataković. On je naglasio da je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova u suprotnosti sa međunarodnim pravom i rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN-a. Nelegalno proglašenje nezavisnosti Kosova je "pokušaj da se ukine međunarodni pravni režim i administracija u pokrajini, uvedeni rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti UN-a", podvukao je Bataković. Jednostrana deklaracija o nezavisnosti Kosova je stoga "izazov" međunarodnom pravnom poretku, upozorio je zastupnik Srbije, zbog čega je mnogo država odbilo da je prihvati i prizna Kosovo.

"Uprkos flagrantnom kršenju njenog suverenita i teritorijalnog integriteta" koje predstavlja ta deklaracija, Srbija je odlučila da na nju reaguje na miran i legalan način i spremna je da pregovorima i dalje traži kompromisno rješenje sa kosovskim Albancima, predočio je Bataković.

Srbija "odbacuje tvrdnju da su istrošene sve mogućnosti za pregovore" o statusu Kosova, rekao je Bataković, ocijenivši da su pregovori koji su počeli 2005. "unaprijed bili osuđeni na neuspjeh" zbog pristrasnog stava međunarodnog posrednika Martija Ahtisarija i drugih pregovarača. Bataković je podvukao da Srbija "osuđuje" sve zločine koje su na Kosovu počinile osobe koje su tvrdile da djeluju u ime Srbije i SR Jugoslavije.

Zastupnik Srbije podsjetio je da je albanska paravojska OVK počinila zločine nad Srbima, Romima i Albancima lojalnim državi. "Kosovo je istorijska kolijevka Srbije i suština njenog identiteta, a Srbi su postali manjina u sopstvenoj zemlji", rekao je Bataković.

Nezavisnost Kosova nepovratna

Poslijepodne su riječ dobili predstavnici Kosova. Predstavnik vlasti u Prištini Skender Hiseni rekao je danas pred Međunarodnim sudom pravde da je "nezavisnost Kosova nepovratna" i da deklaracija kojom je ona proglašena u februaru ove godine nije suprotna međunarodnom pravu. Hiseni je naglasio da je "nezamislivo" da se "sat vrati unazad", obnovom pregovora o statusu na zahtjev Srbije koja ne želi da prihvati nezavisno Kosovo. Po riječima Hisenija, to bi unazadilo stanje u regionu i "moglo bi voditi novom ratu".

Hiseni je sugerisao da je nezavisnost Kosova proizašla iz pregovaračkog procesa koji je vodio izaslanik generalnog sekretara UN-a Marti Ahtisari, te da je njeno proglašenje bilo dio "Athisarijevog rješenja" kosovske krize. "Nezavisnost Kosova je nepovratna... i neće biti vraćanja na staro, jer bi to bilo protivno regionalnom miru i stabilnosti, kojima je Kosovo mnogo doprinijelo", ocijenio je ministar spoljnih poslova Kosova, Hiseni.

Deklaraciju o nezavisnosti Kosova, Hiseni je nazvao "ostvarenjem volje naroda Kosova da odluči o svojoj budućnosti". On je nagalsio da je pregovore o budućem statusu Kosova, 2005-2007, albanska delegacija vodila "u dobroj namjeri", ali da su oni propali zbog "tvrdoglavosti Srbije koja je u Kosovu vidjela samo parče zemlje koje mora posjedovati, ne uzimajući u obzir interese naroda Kosova. U odsustvu bilo kakvog sporazuma između Srbije i Kosova, nezavisnost je bila opcija koju su podržali izaslanik generalnog sekretara UN-a Marti Ahtisari, SAD, mnoge evropske zemlje i svi kosovski susjedi, osim Srbije", naglasio je Hiseni. Uprkos patnjama koje su narodu Kosova u prošlosti nanijele vlasti u Beogradu - a koje su opisane u presudi Haškog tribunala u procesu Milanu Milutinoviću i saoptuženima - Priština "i dalje želi dobre odnose sa Srbijom".

Ne zaboravljamo zločine ali smo okrenuti budućnosti

Kosovske vlasti pozdravile bi razgovore sa Srbijom o praktičnim pitanjima, na ravnopravnoj osnovi između dvije suverene, susjedne države", ali ne može prihvatiti pregovore koji bi u pitanje doveli nezavisnost Kosova, naznačio je Hiseni. Konstatovao je i da kosovski Albanci "ne mogu zaboraviti zločine", ali su "okrenuti budućnosti i odlučni su da očuvaju mir i garantuju prava manjinama".

Nakon Hisenija, argumente vlasti u Prištini pred Međunarodnim sudom pravde izlaže britanski stručnjak za međunarodno pravo Majkl Vud (Michael Wood). Međunarodni sud pravde će, nakon što sasluša usmene argumente, donijeti savjetodavno mišljenje koje nije obavezujuće za države. Za donošenje savjetodavnog mišljenja postoje rokovi, a u praksi će vijećanje 15 sudija, predvođenih predsjednikom suda Hisaši Ovadom (Hisashi Owada) iz Japana, trajati mjesecima. Odluka se očekuje sredinom 2010.

Autorica: Jasmina Rose / Agencije

Odg. urednica: Marina Martinović