Koliko novca iz evropskih fonova može dobiti BiH

Iz Bosne i Hercegovine sudjelovalo je desetak strucnjaka za pretpristupne fondove. Direktor direktor u općoj upravi za proširenje «IPA je jedinstven instrument Europske unije kojim se podržava politički proces kandidatskih zemalja i potencijalnih kandidatskih država da se približe integraciji u EU. Postoje unutar IPA-e ciljevi koje zemlje trebaju ostvariti, jer se radi o financijskom instrumentu koji u idućih sedam godina sadrži 16 milijardi eura», naglasio je Dirk Meganck, direktor u općoj upravi za proširenje i dodao: «Prvi cilj je podržati zemlje u okviru IPA-e da ispune svoje sporazume o pristupanju, kao i pružanje podrške u ispunjavanju kopenhagenskih, političkih i ekonomskih kriterija. rugi cilj IPA-e je dati zemljama vlasništvo, a to znači, da je svaka zemlja za sebe odgovorna za menadžment, programiranje i provedbu IPA-e u idućih nekoliko godina, ističe Meganck iz Europske komisije.

BiH efikasno koristi novac EU

Čini se da Bosna i Hercegovina ima vece šanse povuci novac iz Europske unije nego što je uspješna na političkom polju približavanju Evropske unije, pojašnjava Osman Topčagić, direktor direkcije za evorpske integracije u BiH: «Mi smo do sada vrlo efikasno koristili novac iz CARDS programa. Stepen iskorištenosti programa po godinama ide čak do 99,5 posto u 2004. godini. U velikoj mjeri zahvaljujući delegaciji Evropske komisije u Sarajevu, ali i angažmanu svih drugih institucija koje su sudjelovale u programiranju pomoći i nakon toga u korištenju te pomoći. Tu su rezultati zaista dobri i iznad prosjeka u cijeloj regiji. Što se tice programiranja i pripremanja ovih programa mi smo dosta dobro pripremljeni. Postoji jedna struktura predstavnika svih institucija koje ovdje sudjeluju – to su viši službenici za programiranje koji dobro razumiju ovaj posao i mogu ga preuzeti, a radili smo takozvane trojke koju čine – predstavnik iz direkcije za evropske integracije, predstavnik iz delegacije Evorpske komisije u Sarajevu i predstavnik institucije koja je nadležna za odredenu ovlast i dobili smo kvalitetne programe».

Gdje je moguće dobiti novac

Direktor direkcije za evropske integracije pojašnjava gdje Bosna i Hercegovina ima najveci uspjeh u povlacenju novca, a gdje je nešto slabija?«U ovoj fazi imamo pristup za dvije komponente IPA-e. To je pomoc za tranziciju i izgradnju institucija, te pomoć za prekograničnu suradnju. Mnogo je više više novca na raspolaganju za bilateralnu pomoc te izgradnju institucija i tranziciju. U ovom periodu smo imali 58 milijuna eura za 2007. godine dok smo za programe prekogranične suradnje dobili četiri milijuna eura. Ovi iznosi će se povećavati u 2008. i 2009. godini. Sada ne bi spominjao prioritetne programe, jer se oni usklađuju s dokumentom koji se zove višegodišnji indikativni planski dokument koji odražava prioritete i iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji smo ispregovarali te Europskog partnerstva, u cjelini vezan za proces evropskih integracija, nekih domaćih prioriteta i nakon toga se financijska pomoć usmjerava za realizaciju onih aktivnosti koje su vezane za proces europskih integracija i znace napredak BiH u tom procesu».

Kandidatski status skupo se plaća

Osman Topčagić naravno naglašava da na Bosnu i Hercegovinu čeka mnogo više novca kada zemlja ostvari kandidatski status. Na kojim područjima i koliko bi novca BiH mogla očekivati kao kandidatska zemlja, još jednom direktor direkcije za evropske integracije:«Novi fondovi i nove tri komponente IPA-e otvaraju se s dobivanjem kandidatskog statusa i u tome je znacaj potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, bez toga se ne može ići prema kandidatskom statusu. Dakle, tek kandidatski status otvara put pristupnovim fondovima i ti fondovi su prije svega za ljudske resurse zatim za poljoprivredu i ruralni razvoj te za infrastrukturu. Radi se o bespovratnim sredstvima. Mislim da BiH može računati na barem 150 milijuna eura godišnje, a možda i više. Premda u Europskoj komisiji se još ne spominju brojke, ipak sudeći po broju stanovnika drugih država, vjerujem da iznos za BiH neće biti manji».

Lajčak uživa punu podršku EU

Na seminaru je sudjelovao i Olli Rehn, član Europske komisije zadužen za proširenje i koji je na novinarsko pitanje hoće li samo politička podrška visokog predstavnika Miroslava Lajčaka pomoći da se riješe problemi u Bosni i Hercegovini, Rehn je rekao: «Neće se riješiti svi problemi u Bosni i Hercegovini, ali da, gospodin Lajcak uživa našu punu politicku podršku. Mi usko s njim suradujemo kako bi smo riješili probleme oko reforme policije. No u prvom redu je to sada problem lokalnih političkih lidera. Vjerujem da i građani BiH povećavaju pritisak. Stoga je sada na liderima da pronadu dogovor, kako bi zemlja mogla ostvariti ozbiljan napredak prema EU upravo spremnošću da potpiše SSP kroz ispunjavanje uvjeta, a jedna od njih je reforma policije. Nakon toga možemo se posvetiti idućem koraku», rekao je Olli Rehn.