1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Komjuterski čipovi - I brži i jeftiniji

5. juni 2009

Jedan međunarodni tim naučnika pod vođstvom kolega iz Karlsruea u Njemačkoj razvio je trenutno najbrži čip na svijetu. Osim što je 4 puta brži od dosadašnjeg, doprinijeće i da internet postane jeftiniji i brži.

https://p.dw.com/p/I3vL
Pčela sa čipom na leđima
Naučnici su nadmašili same sebeFoto: DW/Böhme

Ovaj super čip je proizvod istraživanja u oblasti organske hemije i silicijumske tehnologije. Jirg Lojthold pokazuje kompjuter u laboratoriji i kaže:

„Čip u ovom kompjuteru može da obradi količinu podataka koja odgovara dva miliona 600 hiljada telefonskih priključaka, to znači kao da istovremeno razgovara dva miliona 600 hiljada ljudi“.

Novi brži materijali

Pet godina bilo je potrebno profesoru Jirgu Lojtholdu iz Instituta za fotoniku i kvantnu elektroniku u Karlsrueu i međunarodnom timu istraživača da naprave najbrži čip na svijetu. Naučnici su napravili čip od silicijuma koji ultrabrzo prenosi svjetlosne signale. Istraživači iz Karlsruea krenuli su novim putem:

„Napravili smo provodnik za svjetlost kroz silicijum – izbušili smo silicijum i nanijeli novi materijal koji je mnogo brži“, objašnjava profesor Lojthold.

Schnellster Chip der Welt Flash-Galerie
Najbrži čip na svijetuFoto: DW/ Sascha Baron

Na jedan čip razgovori čitavog Berlina

Materijal je morao da ima tačno određena svojstva: morao je biti providan, postojan na promene temperature, neutralan kada je apsorpcija u pitanju. Jedan od istraživača pronašao je odgovarajući materijal, ali je pred naučnicima još bio najteži dio posla – morali su taj materijal da nanesu u kanale nanometrijske veličine na silicijumskom čipu. Jirg Lojthold kaže:

„Koštalo nas je četiri godine života da nanesemo materijal. Zamislite da imate optički provodnik koji je veličine 200 do 300 nanometara. Sada u njemu pravite rupu koja je velika 100 nanometara, poređenja radi 700 puta je manja od vlasi ljudske kose. I na kraju morate da je napunite, a da pri tome ne nastanu mjehurići“, objašnjava profesor.

Ipak, poduhvat je uspio zahvaljujući tome što je organski materijal zagrijan i molekule su se pravilno rasporedile po šupljini na silicijumskom čipu. Tako je nastao najbrži čip na svijetu. Taj jedan jedini čip u stanju je da reguliše sve telefonske razgovore u gradu veličine Berlina, te ne čudi što su telekomunikacione kompanije više nego zainteresovane. I to je tek početak. Lojthold smatra da će tokom sljedećih deset godina brzina čipa biti povećana tridesetak puta i da će zahvaljujući tome nastati novi svijet tehnike.

Autor: S. Baron / N. Briski

Odg. urednik: Svetozar Savić