Konflikt u Ukrajini: Vrijeme radi protiv nas

Deutsche Welle: Situacija u istočnoj Ukrajini se ne smiruje, štaviše stalno se pogoršava. Smatrate li da bi konflikt mogao eskalirati?

Liana Fix: Šanse za to su 50:50. Ženevski dogovor, uprkos svih nada koje se polažu u njega, nije prvi korak koji bi mogao voditi ka deeskalaciji. Obje strane ionako različito tumače dogovor, tako da nije jasno ko i kada treba da sprovede dogovorene korake i naravno ko je odgovoran za njihovo nadgledanje.

Koje grupe - paravojne ili regularne - se pojavljuju u konfliktu u Ukrajini?

Na istoku zemlje zaista imate građane koji su se organizovali. Oni žele istok Ukrajine orjentisati prema Rusiji. Ali oni nisu tako brojni kao u konfliktu na Krimu. Na istoku Ukrajine imate i naoružane grupe, koje sebe nazivaju nezavisnom milicijom. Vrlo je vjerovatno međutim da ih podržava Moskva. U Kijevu postoje nacionalistički orjentisane grupe: s jedne strane već godinama etablirana partija "Svoboda", čija je popularnost - ako je vjerovati anketama - bitno opala. Postoji još i desni sektor, koji ruska strana posebno tematizira. Uticaj ovog sektora ne bi trebalo preuveličavati i precjenjivati. Niti je duboko ukorijenjen u društvu, niti ima dugu tradiciju.

Da li se u konfliktu pregovara sa pravim grupama?

U principu da, jer Rusija vrši strahovit pritisak. Ali sve dok Rusija to ne bude željela priznati, pregovori sa Rusijom o separatistima neće dati rezultat. Julia Timošenko predložila je da se u Kijevu organizuje okrugli sto i da se pozovu i separatisti. No, mnogi to ne smatraju dobrom idejom. Jer, time bi se separatisti priznali kao strana sa kojom se pregovara. Osim toga nejasno je i u kojoj mjeri oni zastupaju stavove naroda istočne Ukrajine. Vrlo je moguće da se radi o maloj, radikalnoj grupi koja želi provokaciju i koja nije zainteresovana za dugoročno rješenje.

Koje instrumente bi Zapad mogao još upotrijebiti?

Nove ekonomske sankcije Rusiji. Naime, treći stupanj sankcija trebao bi stupiti na snagu, kada bude jasno da postoji prava ruska intervencija u istočnoj Ukrajini. Sada se to još uvijek ne može potkrijepiti jasnim dokazima. Smatram da je važno poslati još više posmatrača na istok Ukrajine. U tom slučaju bi se zaista moglo razjasniti ko šta radi i koliku podršku ima u narodu. Pitanje svih pitanja je odakle stiže podrška naoružanim grupama. Odlulčujući dokaz za rusku podršku još uvijek nedostaje.

Kakvu ulogu imaju predstojeći izbori?

Predsjednički izbori 25. maja su odlučujući za stabilizaciju prilika u Ukrajini. Do sada je vlada u Kijevu stalno bila suočena sa tvrdnjom da nije legitimno izabrana. Kada bude postojao legitimno izabran predsjednik, onda će on morati biti priznat kao partner u pregovorima. Pitanje koje se međutim postavlja je da li separatisti na istoku Ukrajine ili Rusija imaju interes da izbori proteknu mirno i da li će to dozvoliti. Tim prije što je vjerovatnoća prilično mala da bi na izborima mogao pobijediti proruski orjentisan kandidat.

Kakvu bi ulogu u rusko-evropskim odnosima morala imati Njemačka?

Njemačka vlada je dosad postupala promišljeno. Pitam se međutim, da li je pametno da sada izvlačimo posljednju kartu protiv Rusije, odnosno da uvodimo treći stupanj ekonomskih sankcija i da još najavljujemo da se po tom pitanju strašno oklijeva. Zapravo tako je malo instrumenata koji su još ostali. Stoga bi Njemačka trebala zadržati taj adut u svojim rukama.

Da li je glavni problem sa konfliktom u Ukrajini što je činjenično stanje da tako kažem "tanko"?

Postoji puno fakata ali oni nisu autorizovani. Još uvijek nemamo nijednu instancu koja će potvrditi da su trupe u Slavjansku sastavljene od vojnika koji dolaze iz Rusije. Novinari čine puno toga u razjašnjavanju situacije, ali to nije dovoljno za pregovore. Što duže mi budemo suzdržani i ne budemo sigurni u to šta se tamo dešava, biće jednostavnije da se na istoku Ukrajine stvari promijene i da nas Rusi dovedu pred svršen čin. To smo već doživjeli sa Krimom. Što se duže budemo zadržavali na pitanju, jesu li to ruski vojnici ili ne, to više prostora za djelovanje dajemo jedinicima i naoružanim grupama na terenu. To je čuvena igra na kartu vremena. Ne bismo sebi trebali dati toliko vremena, jer ćemo opet stajati pred svršenim činom i, slično kao na Krimu, nećemo moći da vratimo stvari na stanje kakvo je bilo ranije.

Liana Fix je ekspertica Njemačkog društva za spoljno-politička pitanja u Berlinu. Radi u Centru za srednju i jugoistočnu Evropu Fondacije Robert Bosch.

Intervju vodio: Klaus Jansen / Prevod i adaptacija: Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Svetozar Savić